hrvatski

Domovinski rat kroz prizmu politike sjećanja

Politika sjećanja ostaje središnjim i najopsežnijim dijelom studija sjećanja (memory studies). Kako proizlazi iz najrecentnijih uvida, politika sjećanja u svoj teorijski i istraživački spektar počinje uključivati puno više od istraživanja narativa političkih elita. U najširem smislu, politika sjećanja obuhvaća javno djelovanje različitih društvenih institucija i mnemoničkih aktera koji su usmjereni na promicanje specifičnih interpretacija kolektivne prošlosti kroz uspostavljanje odgovarajuće infrastrukture sjećanja u sadašnjosti. Određeni društveni akteri, još uvijek dominantno političke elite na vlasti u nacijama državama, pokušavaju nametnuti svoju interpretaciju kolektivne prošlosti putem udžbeničkih sadržaja, komemoracija, spomen-obilježja, naziva ulica, političkih gesti, te ponekad posebnih zakonskih regulativa. Za razumijevanje polja politike sjećanja, a unutar kojeg uz diskurs elita bitno prevladava diskurs sukoba sjećanja, najvažnije je postaviti pitanje tko pamti, što se pamti (a što zaboravlja) i u koju svrhu. Iako je istraživanje narativa političkih elita i dalje najopsežniji dio politike sjećanja, postaje jednako važno razumjeti sukobe sjećanja čija objašnjenja leže u pažljivom sagledavanju suodnosa javnih i privatnih narativa sjećanja, odnosno sjećanja oblikovanih u javnoj sferi - u školama, muzejima i političkim gestama – i sjećanja oblikovanih u privatnoj, prije svega obiteljskoj sferi. Taj teorijski i empirijski noviji pristup unutar politike sjećanja, koji proizlazi iz brojnih studija slučajeva u praksi, pruža mogućnost boljeg razumijevanja i tumačenja tamnih i konfliktnih ratnih prošlosti. U ovom radu taj se pristup primjenjuje u svrhu prikaza, analize i tumačenja hrvatske tamne i konfliktne prošlosti 20. stoljeća, te posebno Domovinskog rata. Prošlost, povijest i politike sjećanja koje se odnose na Domovinski rat u radu se diskutiraju dijakronijski i sinkronijski. Uvodi se konceptualna razlika između „naslijeđenih“ i „recentnih“ politika sjećanja, mada se radi o fluidnim kategorijama. U fokusu analize su odabrani nacionalni ratni simboli i pozdravi, politički govori i geste, dani sjećanja, spomenici i memorijalna mjesta te dubinski intervjui usmene povijesti s izravnim sudionicima rata.

Domovinski rat, politika sjećanja, tamna prošlost, sukobljena sjećanja, ratovi sjećanja, NDH, SFR Jugoslavija

nije evidentirano