hrvatski

Nazivi mjernih jedinica u hrvatskim matematičkim udžbenicima od druge polovice 18. stoljeća do sredine 19. stoljeća

Nazivi su mjernih jedinica na hrvatskome jeziku dijelom hrvatskoga mjeriteljskoga nazivlja s dugim neprekinutim razvojem i stabilnim sustavom. U izlaganju će se propitati jednostoljetni kontinuitet uporabe naziva mjernih jedinica u matematičkim priručnicima na hrvatskome jeziku, od prvoga hrvatskoga matematičkog udžbenika Arithmetika horvatszka (1758) Mije Šiloboda Bolšića do sredine 19. stoljeća. Polazi se od pretpostavke da se sustavan prikaz naziva mjernih jedinica u udžbeničkoj literaturi na hrvatskome jeziku pojavljuje od druge polovice 18. stoljeća u udžbenicima matematike, a ne od sredine 19. stoljeća u prvim udžbenicima fizike, kako se ističe u dijelu recentne literature. Istraživanje obaseže korpus sastavljen od 644 naziva mjernih jedinica prikupljenih iz osam matematičkih udžbenika na hrvatskome jeziku (četiri su udžbenika iz osamnaestoga, a četiri iz devetnaestoga stoljeća) objavljenih između 1758. i 1849. Analiza je korpusa pokazala da su u korpusu brojniji jednorječni nazivi (oko 70 %) u odnosu na višerječne (oko 30 %), da se udžbenički nazivi najčešće pojavljuju u primjerima i zadacima i da se navođenjem sinonimičnih parnjaka u udžbeničkome nazivlju naslućuje autorska kolebljivost u odabiru pojedinih rješenja. Sabirući rezultate analize korpusa, predočit će se zaključne misli o provedenome istraživanju.

hrvatski jezik, terminologija, mjerne jedinice, matematički udžbenici

nije evidentirano