hrvatski

Upotreba antibiotika prije i za vrijeme pandemije koronavirusa - očekuje li nas porast antimikrobne rezistencije?

Uvod: Svjetska zdravstvena organizacija 2019. godine navela je antimikrobnu rezistenciju (AMR) kao jednu od 10 najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Procjenjuje se da će do 2050. godine broj smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om doseći 10 milijuna. Pandemija koronavirusa praćena je povećanom upotrebom antibiotika, a ¾ ukupnog broja antibiotika propisuje se na razini primarne zdravstvene zaštite (PZZ). Cilj: Usporediti podatke o broju propisanih antibiotika u jednoj ordinaciji obiteljske medicine prije i tijekom pandemije koronavirusa, s naglaskom na azitromicin i amoksicilin+klavulansku kiselinu. Metode: Korištena su izvješća programa Medicus.net o broju propisanih antibiotika u ordinaciji obiteljske medicine za razdoblja prije, 1.4.2018.-1.4.2019. i tijekom pandemije, 1.4.2020.-1.4.2021. Rezultati: Prije pandemije propisan je 1561 antibiotik, od toga 344 (22%) azitromicina, a 178 (11.4%) amoksicilina+klavulanske kiseline. Za vrijeme pandemije zabilježeno je smanjenje ukupnog broja propisanih antibiotika, 1182 (- 24.3%) a propisano je 209 (17.68%) azitromicina te 307 (25.97%) amoksicilina+klavulanske kiseline. Za vrijeme pandemije ukupno propisivanje azitromicina se smanjilo za 39, 24% (344 vs 209), a amoksicilina s klavulanskom kiselinom se povećalo za 72, 47% (178 vs 307). Do povećanog propisivanja amoksicilina+klavulanske kiseline došlo je zbog toga što je većina pacijenata upućenih na obradu na hitni bolnički prijem u terapiji dobila azitromicin i amoksicilin+klavulansku kiselinu. Prema dostupnim podatcima, došlo je do porasta propisivanja antibiotika širokog spektra. Iako su podatci o učestalosti bakterijskih koinfekcija u pacijenata s COVID-19 vrlo heterogeni (od nekoliko postotaka u pacijenata liječenih ambulantno do gotovo 100% u pacijenata na jedinicama intenzivnog liječenja), rezultati istraživanja ističu potrebu za povećanjem svijesti o AMR i racionalnijem propisivanju antibiotika, jer je već za vrijeme pandemije uočen problem AMR u pacijenata s bakterijskom koinfekcijom. Zaključak: Potrebno je razvijati strategije koje će dugoročno doprinijeti racionalnijem propisivanju i korištenju antibiotika, a među kojima je posebno važna analiza vlastitog propisivanja lijekova.

antimikrobna rezistencija ; antibiotici ; COVID-19 ; obiteljska medicina

nije evidentirano

engleski

Antibiotic use before and during the coronavirus pandemic – should we expect an increase in antimicrobial resistance?

Uvod: Svjetska zdravstvena organizacija 2019. godine navela je antimikrobnu rezistenciju (AMR) kao jednu od 10 najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Procjenjuje se da će do 2050. godine broj smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om doseći 10 milijuna. Pandemija koronavirusa praćena je povećanom upotrebom antibiotika, a ¾ ukupnog broja antibiotika propisuje se na razini primarne zdravstvene zaštite (PZZ). Cilj: Usporediti podatke o broju propisanih antibiotika u jednoj ordinaciji obiteljske medicine prije i tijekom pandemije koronavirusa, s naglaskom na azitromicin i amoksicilin+klavulansku kiselinu. Metode: Korištena su izvješća programa Medicus.net o broju propisanih antibiotika u ordinaciji obiteljske medicine za razdoblja prije, 1.4.2018.-1.4.2019. i tijekom pandemije, 1.4.2020.-1.4.2021. Rezultati: Prije pandemije propisan je 1561 antibiotik, od toga 344 (22%) azitromicina, a 178 (11.4%) amoksicilina+klavulanske kiseline. Za vrijeme pandemije zabilježeno je smanjenje ukupnog broja propisanih antibiotika, 1182 (- 24.3%) a propisano je 209 (17.68%) azitromicina te 307 (25.97%) amoksicilina+klavulanske kiseline. Za vrijeme pandemije ukupno propisivanje azitromicina se smanjilo za 39, 24% (344 vs 209), a amoksicilina s klavulanskom kiselinom se povećalo za 72, 47% (178 vs 307). Do povećanog propisivanja amoksicilina+klavulanske kiseline došlo je zbog toga što je većina pacijenata upućenih na obradu na hitni bolnički prijem u terapiji dobila azitromicin i amoksicilin+klavulansku kiselinu. Prema dostupnim podatcima, došlo je do porasta propisivanja antibiotika širokog spektra. Iako su podatci o učestalosti bakterijskih koinfekcija u pacijenata s COVID-19 vrlo heterogeni (od nekoliko postotaka u pacijenata liječenih ambulantno do gotovo 100% u pacijenata na jedinicama intenzivnog liječenja), rezultati istraživanja ističu potrebu za povećanjem svijesti o AMR i racionalnijem propisivanju antibiotika, jer je već za vrijeme pandemije uočen problem AMR u pacijenata s bakterijskom koinfekcijom. Zaključak: Potrebno je razvijati strategije koje će dugoročno doprinijeti racionalnijem propisivanju i korištenju antibiotika, a među kojima je posebno važna analiza vlastitog propisivanja lijekova.

antimicrobial resistance ; antibiotics ; COVID-19 ; family medicine

nije evidentirano