hrvatski

Fenomenologija učinaka bolesti COVID–19 i osvrt na dvogodišnje iskustvo u Hrvatskoj

Bolest je pojava koja se kod čovjeka ne očituje samo u nenormalnom funkcioniranju nekoga organa ili dijela tijela nego i na njegovoj duhovnoj odnosno duševnoj razini. U tekstu se pod fenomenološko–egzistencijalnim vidikom propituju učinci bolesti COVID–19 na neke čovjekove vlastitosti odnosno na čovjeka kako takvoga. Ta se refleksija upotpunjava govorom o pandemiji koronavirusne bolesti uzrokovane novim koronavirusom SARS–CoV–2 koja je započela koncem 2019. godine u Kini te se ubrzo proširila svijetom i došla do Hrvatske. U Hrvatskoj je prvi slučaj COVID–19 registriran 25. veljače 2020. godine. Svjetska zdravstvena organizacije je 11. ožujka 2020. proglasila pandemiju jer se u međuvremenu pokazala kao globalna prijetnja s do sada registriranih već preko 520 milijuna potvrđenih slučajeva i preko 6 milijuna smrtnih ishoda globalno. U nastavku se donosi tijek širenja pandemije u Hrvatskoj — od prvoga epidemijskog vala kada je Hrvatska bila jedna od zemalja s najnižom stopom novootkrivenih slučajeva COVID–19 na milijun stanovnika pa preko drugoga vala (koncem 2020.) kada je dosegnuta jedna od najvećih incidencija novootkrivenih slučajeva na milijun stanovnika dnev- no, da bi u veljači 2022. u Hrvatskoj bila dostignuta najviša stopa smrtnosti na milijun stanovnika među zemljama EU. Određene nade budi — premda su mogući i drugačiji scenariji — posljednja promjena u kretanju pandemije izazvana pojavom Omicron varijante koja je izazvala eksplozivni porast broja zaraženih s malim postotkom teških oblika bolesti, a što bi moglo dovesti do razvoja kolektivnoga imuniteta i završetka pandemije.

bolest ; COVID–19 ; fenomenološka analiza bolesti i njezinih učinaka ; Hrvatska ; pandemija ; posljedice pandemije ; završetak pandemije

nije evidentirano