hrvatski

Fantazma / mit o povratku i konstrukcija „iseljeništva“ u hrvatskom javnom i političkom prostoru

Duga povijest iseljavanja stanovništva Hrvatsku je obilježila kao emigracijsku zemlju. Iako se problematika migracija najčešće razmatra u kontekstu zemalja useljavanja jer, kako ističu de Haas, Castles i Miller (2020), bitno utječe na političke, društvene i kul- turne promjene, od ‘90-ih godina prošloga stoljeća sve više raste interes emigracijskih zemalja za njihovo iseljeništvo kao poluge ekonomskog razvoja „domovine“ posebno u globalnom kontekstu te kao demografskog potencijala u okviru populacijske politi- ke. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, intenziviralo se iseljavanje radno aktivnog stanovništva u „potrazi za boljim životom“, te je istovremeno to postala bitna tema me- dijskog i političkog prostora. Narativi o „demografskom slomu“, o potrebi povezivanja „iseljene i domovinske Hrvatske u demografskom političkom i ekonomskom oporavku Hrvatske“, o „povratku iseljenika“, o „iseljeništvu kao čuvaru identiteta i tradicije“, o „ljubavi iseljenika prema domovini“ te „snu o povratku i domovini“, i njihovim afektiv- nim učincima, posebno nakon Popisa stanovništva 2021., ispunili su javni prostor isto- vremeno „prikrivajući“ nedostatak migracijske i populacijske politike. U tom kontekstu ovaj rad propituje strukturiranje „mita o povratku i domovini“ u hrvatskom javnom i političkom prostoru kao ideološke fantazme koja strukturira realnost i antagonizme u imaginiranju budućnosti, ne iz perspektive dijaspore/iseljeništva, već i iz perspektive „domovine“. Kroz iščitavanje dokumenata (Zakon o državljanstvu, Strategija o odnosi- ma Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH i dr.) koji u fokusu imaju i iseljeništvo ana- lizira se konstrukcija iseljeništva kao objekta interesa i politika koje su usko povezane i s politikom identiteta te međuodnos političkog i znanstvenog diskursa.

„mit o povratku“ ; ideološka fantazma ; migracijska politika ; hrvatsko iseljeništvo ; politika identiteta

nije evidentirano