hrvatski

Utjecaj govora roditelja i odraslih na oblikovanje slike o sebi u odrasloj dobi

Modernizacijom mijenja se odnos između roditelja i djeteta. Mladi roditelji su često zbunjeni zbog mnoštva informacija koje im se nude preko interneta, mnogobrojne literature o odgoju te savjeti starijih generacija. Dok starija generacija roditelja disciplinira djecu nagradama i kaznama, pozivajući se na autoritet, mladi roditelji pribjegavaju nježnom roditeljstvu kojim grade ravnopravni odnos s djetetom, dok istovremeno postavljaju jasne granice. Nježno roditeljstvo se temelji na otvorenoj komunikaciji punoj poštivanja, uzajamnog povjerenja i empatije. Obje generacije bi se mogle složiti da je izrazito važno svakodnevno razgovarati s djecom, međutim u svakidašnjem govoru možemo uočiti različite negativno konotirane rečenice upućene djeci koje roditelji koriste, (u najboljoj namjeri često nesvjesno), da bi ispravili određeno djetetovo nepoželjno ponašanje. Iz tog razloga proveli smo istraživanje u kojem smo ispitali dvije skupine roditelja: mlađu skupina roditelja u dobi od 25 do 35 godina života te stariju skupinu roditelja u dobi između 45 i 55 godina života, sveukupno 328 ispitanika. Ispitali smo učestalost korištenja određenih negativno konotiranih rečenica njihovim djetinjstvima te u kojoj mjeri iste rečenice koriste u odgoju vlastite djece. Također, nastojali smo utvrditi u kojoj mjeri iste negativno konotirale rečenice kasnije mogu utjecati na djetetovo odnos prema sebi, samopoštovanje i odrasloj dobi. Istraživanjem smo uočili da je čestina negativno konotiranog govora doživljenog kroz djetinjstvo znatno veća nego li se danas koristi u odgoju vlastite djece. Dakle, rezultati su pokazali da roditelji koji su bili izloženi negativno konotiranom govoru u djetinjstvu, kada postaju sami roditelji iste rečenice koriste manje u odgoju svoje djece. Također, uočili smo da su odnos prema sebi i samopoštovanje u odrasloj dobi su negativno povezani sa učestalošću korištenja negativnih govornih sintagmi u djetinjstvu i u odgoju vlastite djece. To znači da ispitanici koji su doživjeli više negativno konotiranog govora u djetinjstvu bilježe niže samopoštovanje i negativniju sliku o sebi.

negativno konotirani govor, nježno roditeljstvo, tradicionalni odgoj

nije evidentirano