hrvatski

Teški metali u taložnoj tvari u okolici Šibenika

Gravitacijskim taloženjem i taloženjem putem oborina, tvari prirodnog i antropogenog podrijetla dospijevaju na morske površine i tako redstavljaju jedan od značajnih putova unosa atmosferskih anorganskih i organskih spojeva u morski ekosustav. U sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost „Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje“ (BiREADI IP-2018-01-3105) analizirana je ukupna taložna tvar na području srednjeg Jadrana tijekom šest mjeseci, u razdoblju od siječnja do srpnja 2019. godine. Uzorci su sakupljani na istraživačkoj postaji Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković u okolici Šibenika. Analizirana su 23 metala metodom spektrometrije masa uz induktivno spregnutu plazmu (ICP-MS). Razina ukupne taložne tvari u promatranom razdoblju bila je niska i iznosila je od 22 do 185 mg m-2 d-1. Razine štetnih metala: nikla, kadmija, arsena, talija i olova u ukupnoj taložnoj tvari, kao pokazatelji kvalitete vanjskog zraka, također su bile niske. Rezultati su pokazali da donos saharske prašine zračnim strujanjima iz Afrike značajno doprinosi povećanom taloženju Fe, Al, Ce, Co, Cs, La i Sr. Najviše vrijednosti kalija i rubidija izmjerene su u uzorku sakupljenom nakon požara zabilježenog u blizini mjesta uzorkovanja. Značajna korelacija između Cd, Ni, Pb i Zn upućuje na promet kao jedan od antropogenih izvora onečišćenja zraka koji dospijeva i u atmosfersko taloženje.

atmosfersko taloženje ; kvaliteta vanjskog zraka ; metali ;

nije evidentirano