hrvatski

Usporedba jezika homilija i novozavjetnih tekstova u glagoljičkoj, ćiriličkoj i latiničkoj Postili

U radu se razmatraju grafijske, fonološke, morfološke i leksičke odlike novozavjetnih i homilijskih tekstova koje — u trima znanim izdanjima — okuplja hrvatska protestantska Postila. Najstarije, glagoljičko izdanje otisnuto je 1562. u Urachu, a u istoj je tiskari 1563. objavljena ćirilička Postila, dok je latinička Postila otisnuta u Regcnsburgu 1568. godine. Dosadašnja istraživanja jezika triju spomenutih izdanja urodila su važnim spoznajama o promjeni protestantske jezične koncepcije koja je nastupila krajem 1562. godine, odnosno nakon izlaska prvoga dijela glagoljičkoga Novog testamenta 12. siječnja 1562. Riječ je o pravopisnim i jezičnim promjenama koje ukazuju na postupno neutraliziranje određenih dijalektnih obilježja, odnosno naknadno usklađivanje s knjiškom tradicijom, isprva uočljivo u grafijskome izrazu glagoljičke i (osobito) ćiriličke Postile, a potom i na ostalim razinama jezičnoga opisa. Većina spomenutih istraživanja bila je usredotočena na evanđeoske (novozavjetne) tekstove Postile, a manje na jezik tumačenja (propovijedi), no poznavatelji ove problematike — primjerice Matija Murko — još u prvoj polovini 20. stoljeća upozoravaju na važnost razlikovanja jezika evanđeoskih tekstova Postile, za koje su naši prevoditelji imali pripremljene hrvatske prijevode, od jezika tumačenja, prevedenih bez pomoćnih, sigurnosnih predložaka.

jezik hrvatskih protestantskih izdanja, 16. stoljeće, Postila (1562, 1563, 1568)

nije evidentirano