hrvatski

Razvoj, zastupljenost i značenje pedologije i pedogeografije u nastavi na području Republike Hrvatske i Republike Slovenije

Kao posljedica značenja tala, ona privlače istraživače još od predpovijesnog razdoblja. Tako kinez Yu pred približno 4000 godina klasificira tla na osnovu boje i teksture. Dalje, treba istaknuti djelo “Papyrus Ebens” iz 16. st prije krista, kao i djelo Aristotelovog učenika Theophrasta “Peri fiton istoria” u kojem grupira tla prema morfologiji, teksturi, matičnoj podlozi i porijeklu hranjiva. Nažalost, proučavanje tla je zanemareno sve do druge polovice 19. st. Začetnikom suvremene znanosti o tlu, odnosno pedologije, smatra se Vasilija Vasiljeviča Dokučaeva s djelom djelom »Ruski černozem« (1883.), dok se istodobno i u SAD javljaju prvi radovi o tproučavanj tla. Proučavanje tala, odnosno tloznanstvo na području Republike Hrvatske svoje začetke također ima u tom vremenu. Naime, 1877. godine objavljena je knjiga Mije Kišpatića »Zemljoznanstvo obzirom na šumarstvo i gospodarstvo“. Dalje u razvoju pedologije u Hrvatskoj tijekom prve polovicei sredine 20. st. posebno treba istaknuti Franju Šandora i Mihovila Gračanina. Do razvoja pedologije u Republici Sloveniji dolazi tek poslije II. Svjetskog rata pod vodstvom B. Vovka. Međutim, razvoj pedologije i u Hrvatskoj i u Sloveniji odvijao se i na Agronomskim, odnosno Šumarskim fakultetima. Dok pedologija proučava pedosferu kao sistem, pedogeografija s geografskog vidika proučava pedosferu kao dio geosfere. Pedogeografija, u nastavi geografije ima veliko značenje. Poučvanje o tlima i u slovenskom i u hrvatskom školskom sustavu imaju dugu tradiciju. Oni su ravnopravna sastavnica kurikuluma prirodnih znanosti i geografije i s jedne strane pokrivaju opće teme (sastav, svojstva, faktori nastanka itd.), s druge strane dio su regionalne geografije Slovenije, Europe i svijeta. (rasprostranjenost, značaj za poljoprivredu, degradacija, tlo kao prirodni resurs itd.). Unatoč svemu, nastava nije bez problema. U Sloveniji, temeljni problem je uporaba pojma “tlo”, te nepostojanje službene nacionalne klasifikacije tala. U Hrvatskoj je uporaba pojma tlo jasno definirana, a od 1985. godine je u upotrebi godine nacionalna klasifikacija tala. Ostali problemi uključuju povremeno korištenje zastarjelih tema o tlu u osnovnom i srednjem obrazovanju, nestručnu upotrebu naziva tla za vrste tala u svijetu i vrlo malo visokoškolskih specijalizacija o tlu. Puno je postojećih inicijativa za poboljšanje postojećeg stanja, ali još uvijek ima puno prepreka koje koče taj proces.

Pedologija, pedogeografija, fizička geografija, geografija, nastava geografije

nije evidentirano