hrvatski

Vinkovci u brončanom i željeznom dobu

Kao reakcija na iznimno kvalitetne životne uvjete, na vinkovačkom području došlo je do razvojnog kontinuiteta u trajanju od otprilike 8000 godina zbog čega danas Vinkovci nose titulu najstarijega grada u Europi. Prvotne poljoprivredne neolitičke, a nakon njih i rane metaloprerađivačke eneolitičke zajednice uspostavile su temelje za razvoj kasnijih, kompleksnije organiziranih i naprednijih populacija brončanog i željeznog doba. Utvrđeni kontinuitet na znamenitom vinkovačkom položaju tel Tržnica dao je uvid u gospodarski, tehnološki i socijalni aspekt razvoja različitih zajednica koje su obitavale na ovom području. Utvrđen je nastavak pojedinih tradicija te vrijeme pojave određenih noviteta. Od ranobrončanodobne vinkovačke kulture do mlađeželjeznodobne skordiske zajednice uočavaju se promjene kako u tehnologiji izrade predmeta materijalne kulture, i ujedno promjena nošnje koju ti predmeti karakteriziraju, tako i u drugim aspektima života. Ti drugi aspekti života ogledaju se u promjeni položaja pomno određenih za obitavanje populacije na vinkovačkom području te uočljiv rast stupnja opreznosti i zaštite dokazan povećanjem količine ofenzivne opreme i snažnijem utvrđenju naselja idući prema završetku zadnjeg prapovijesnog razdoblja, a sam primjer snažno utvrđenog naselja mlađeg željeznog doba jest Dirov brijeg. Kraj zadnjeg prapovijesnog razdoblja te ujedno i latenske kulture na vinkovačkom području obilježen je romanizacijom međuriječja Drave, Dunava i Save.

Vinkovci, tel Tržnica, kontinuitet, Brončano doba, Željezno doba, oppidum, Dirov brijeg

nije evidentirano