hrvatski

Izvan kazališne zgrade

Izvan kazališne zgrade, Izvan rampe ili kako bi napisao Aleksandar Freudenreich Kazalište za narod, U: Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, rujan 2014.-rujan 2022., ur. Elizabeta Kumer, Zagreb: HNK str. 288-300. Programski i programatski izlazak HNK izvan vlastite kazališne rampe i neobarokne zgrade započelo je 2014. godine, 30. rujna, na dan svečanoga predstavljanja nove zgrade Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, kada je po prvi put u povijesti, kako su to žustro prenosili svi mediji, devet kulturnih i obrazovnih institucija ; Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu s trima sastavnicama – Akademijom dramske umjetnosti, Muzičkom akademijom i Pravnim fakultetom, zatim Muzej za umjetnost i obrt, Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, Hrvatski školski muzej, smještenih na jednome od najljepših zagrebačkih trgova (koji je prvi trg u nizu od triju trgova zapadnoga kraka Lenucijeve potkove), gotovo možemo reći – srcu grada – tada još zvanom Trg maršala Tita, istodobno otvorilo vrata građanima i ujedno prekoračilo, iskoračilo izvan vlastitih institucija na Dan otvorenoga trga. U tome su im se pridružili glazbenici Simfonijskoga orkestra HRT-a i Zagrebačke filharmonije, članovi Zbora HRT-a i legendarna Kazališna kavana u kojoj su razgovorno boravili primjerice A. G. Matoš, A. B. Šimić, Tin Ujević i Miroslav Krleža. Tako je točno u podne toga dana ispred zagrebačkoga HNK izveden svečani koncert Orkestra HNK kojemu se pridružio Simfonijski orkestar HRT-a i Zagrebačke filharmonije, a Zboru HNK glasovne je snage dao zbor HRT-a i solisti Opere HNK. Slušalo se na otvorenome trgu sljedeće: Uvertira i Zbor Hrvatica iz Porina Vatroslava Lisinskoga te Završno kolo iz Ere s onoga svijeta Jakova Gotovca. Sat kasnije uslijedila je baletna točka ; ulomak iz baleta Giselle u izvedbi baletnog ansambla HNK. Nadalje, u 14 sati kod Zdenca života kao pozornice toga trga (ključnoga mjesta za autobiografski performans Prilagođavanje objektima na Trgu maršala Tita – Trg maršala Tita, volim Te! Tomislava Gotovca aka Antonia G. Lauera iz 1997.) glumci/ice Drame HNK uz eksperimentalnu glazbu Alena i Nenada Sinkauza izveli su koncertno čitanje premijernih naslova. Riječ je tek o segmentu bogata programa toga Dana otvorena trga u koncepciji Anice Tomić i Jelene Kovačić, čime je okončano podstanarstvo Muzičke akademije, a na kojemu je sudjelovao i HNK. Pritom su mediji isticali kako će povijesno biti zapisan taj dan kada je Zagreb slavio umjetnost (Večernji list, 1. 10. 2014, str. 20). Navedena manifestacija izvan rampe zaista je oživjela navedeni trg kao ogledan primjer otvorena grada, u smislu slobode, utopijske anarhije i samoostvarenja u duhu izlaska na ulice Kugla glumišta sredinom sedamdesetih godina. Naime, referiram na koncept tri osnovna diskursa grada – autoritarni, kozmički i kolektivni grad, o kojima antropološki teoretizira John Rennie Short.

HNK, izvan kazališne zgrade

nije evidentirano