Arheobotanička analiza slojeva liburnskog naselja u Nadinu (CROSBI ID 457005)
Ocjenski rad | diplomski rad
Podaci o odgovornosti
Knežić, Dolores
Šoštarić, Renata / Čelhar, Martina
hrvatski
Arheobotanička analiza slojeva liburnskog naselja u Nadinu
Arheobotanička analiza željeznodobnih slojeva iz kv. B 8/10 u naselju na lokalitetu Nadin–Gradina uključuje makrobotaničku analizu sedimenta kojoj je pridružena analiza makrobotaničkih ostataka s keramičkih ulomaka iz sloja 419. Izdvojeni su karbonizirani i mineralizirani biljni ostaci, kao i oni indirektni – biljni otisci na keramici. Brojnost nalaza krupnozrnih žitarica (Cerealia) i pojavnost u svim proučavanim slojevima ukazuje kako su upravo one činile osnovu prehrane. Iako ih je većina u fragmentiranom obliku, detektirana su i cjelovita pšena od kojih su identificirani ječam (Hordeum vulgare) i njegove tri podvrste: dvoredni ječam (Hordeum vulgare var. distichum), četveroredni ječam (Hordeum vulgare var. tetrastichum) i šesterororedni ječam (Hordeum vulgare var. hexastichum). Zabilježene su četiri vrste pšenice: jednozrna (Triticum monococcum), dvozrna (Triticum dicoccum), pravi pir (Triticum spelta) i tvrda pšenica (Triticum durum grupa) u dvije varijante – labavog i gustog klasa. Sitnosjemene žitarice, proso (Panicum miliaceum) i klipasti muhar (Setaria italica) također su evidentirane, ali u manjem broju u odnosu na krupnozrne žitarice. Kultivacija krupnozrnih žitarica na nalazištu potvrđena je kroz starije željezno doba pronalaskom tragova ostataka od vršidbe žitarica na keramičkim ulomcima lokalne izrade, dok su sitnosjemene žitarice najvjerojatnije bile kultivirane po potrebi, ali nisu bile dominantne u ishrani, što potvrđuju izotopske analize što može upućivati na korištenje u druge svrhe. Detektirani su i raznovrsni korovi te ruderalne biljke među kojima se ističe ražasti ovsik (Bromus secalinus) koji se teško uklanjao putem vršidbe zbog čega se ponovno zasijavao, ali i konzumirao. U vrlo malom broju izdvojene su i mahunarke poput leće (Lens culinaris), boba (Vicia faba) i lećaste grahorice (Vicia ervilia). One su bile uzgajane, a potom i korištene u prehrani s obzirom kako su pronađene u skladišnim kontekstima zajedno sa žitaricama. Identificirane su i razne drvenaste biljke poput vinove loze (Vitis vinifera), masline (Olea europaea), smokve (Ficus carica), žira (Quercus sp.), trešnje (Prunus avium), trnine (Prunus spinosa) i drijena (Cornus mas) koje svjedoče sakupljačkim aktivnostima van naselja. Dok se za vinovu lozu s obzirom na učestalost pronalaska i veći broj fragmenata možemo pretpostaviti kultivaciju već tijekom starijeg željezng doba, a za maslinu tek od mlađeg željeznog doba. Udruživanjem podataka provedenih analiza dobili smo širu sliku gospodarskih praksi i vegetacije u okolici.
arheobotanika, karbonizirani makrobotanički ostaci, Liburni, Nadin–Gradina, otisci biljaka, sjeverna Dalmacija, željezno doba
nije evidentirano
engleski
Archaebotanical analysis of layers of the Liburnian settlement in Nadin
nije evidentirano
archaeobotany, carbonized macrobotanical remains, Liburnans, Nadin–Gradina, plant imprints, northern Dalmatia, Iron Age
nije evidentirano
Podaci o izdanju
252
15.09.2022.
obranjeno
Podaci o ustanovi koja je dodijelila akademski stupanj
Odjel za arheologiju
Zadar