hrvatski

Zlouporaba droga, rizična ponašanja i neki aspekti liječenja ovisnika

Među najteže posljedice zlouporabe droge za svako društvo, uz ekonomske štete, svakako se ubrajaju i zdravstveni problemi te kriminalno ponašanje koje se vezuje uz ilegalne droge. U skladu s tim, opći cilj istraživanja bio je ispitati pojavu zlouporabe droga (utvrditi povod početka eksperimentiranja s drogom, prosječnu dob prvog uzimanja droge i prosječnu dob uzimanja primarnog sredstva ovisnosti, tko je prvi saznao i razotkrio problem s drogom te koju vrstu droge konzumiraju ovisnici), rizičnog ponašanja (utvrditi kada se javlja kriminalna aktivnost te razinu rizičnih zdravstvenih ponašanja) i nekih aspekata liječenja (utvrditi postoje li razlike u ishodu liječenja ovisnosti ovisno o dobi prvog uzimanja bilo kojeg sredstva te dobi prvog uzimanja glavnog sredstva ovisnosti, tko je uputio ovisnika na liječenje, primaju li farmakoterapiju te koja je dominantna ustanova za liječenje) ovisnika. Istraživanje je provedeno na prikupljenim podacima 6 858 osoba liječenih zbog zlouporabe droga na području Republike Hrvatske, prosječne dobi M= 38, 02 (SD= 10.17). Za potrebe ovog istraživanja korišten je Pompidou upitnik s osnovnim podacima o ovisnicima u programu liječenja. Od ukupnog broja ispitanika, 82.7% su bili muškarci. Neki od dobivenih rezultata pokazuju da je najčešći povod za eksperimentiranja s drogama utjecaj vršnjaka ili partnera (39, 6%). Nadalje, prosječna dob prvog uzimanja bilo kojeg sredstva ovisnosti iznosila je M=16.22 (SD=4.09). Kod najvećeg broja ovisnika prvo sredstvo ovisnosti su bili kanabinoidi (80, 3%), dok je u najvećem postotku (70%) primarno sredstvo ovisnosti heroin. Također, 34, 6% ovisnika je prvi put prekršilo zakon nakon što su počeli uzimati tzv. teža sredstva ovisnosti, a 26% nakon što su počeli uzimati tzv. lakša sredstva ovisnosti. Nadalje, 63, 9% ovisnika je u jednom trenutku drogu uzimalo intravenozno, pri čemu je prosječna dob prvog intravenoznog uzimanja iznosila M=21, 15 (SD=4, 86). Zajednički pribor za konzumaciju sredstva ovisnosti koristilo je 53, 1% ovisnika. Nešto više od polovice ovisnika (55, 5%) se osobno prijavilo za neki od oblika liječenja ovisnosti gdje je dominantna ustanova za liječenje služba za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti (77.8%). Nadalje, ovisnici koji apstiniraju su značajno kasnije prvi put uzeli bilo koje sredstvo ovisnosti u odnosu na one koji apstiniraju od primarnog sredstva, ali uzimaju sporedna sredstva i od onih koji povremeno uzimaju primarno sredstvo ovisnosti. Također, ovisnici koji apstiniraju su značajno kasnije prvi put uzeli primarno sredstvo ovisnosti u odnosu na one koji povremeno uzimaju primarno sredstvo ovisnosti. Rezultati istraživanja bi na praktičnoj razini mogli koristiti oblikovanju smjernica za javne politike vezane uz stegovne mjere te kaznene postupke te naglašavaju potrebu suradnje s obrazovnim ustanovama u primarnoj prevenciji ovisnosti o drogama.

zlouporaba droga, ovisnost o drogama, kriminalna ponašanja, rizična zdravstvena ponašanja, liječenje

nije evidentirano