hrvatski

Glazba povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku

Monografija o najstarijim izvorima hrvatske glazbe predstavlja premijerni sustavni prikaz pergamenih rukopisa koji svjedoče glazbenu kulturu povijesnih hrvatskih zemalja u srednjemu vijeku u periodu od 11. stoljeća do kraja 16. stoljeća. Riječ je o liturgijskim i glazbenim kodeksima pisanim na latinskom jeziku, karolinškim pismom, goticom ili beneventanskim pismom i notiranim različitim tipovima srednjovjekovih glazbenih notacija. Nastali su u inozemnim, ali i u hrvatskim skriptorijima na narudžu i poticaj lokalnih eklezijastičkih centara (redovničkih ili dijecezalnih). Ovi rukopisni glazbeni izvori svjedoče temelje hrvatske glazbene pismenosti i onodobnu pripadnost hrvatskih povijesnih zemalja crkvenom obredu zapadne, Rimske crkve. Autorica u komparativnom kontekstu srodnih europskih glazbenih liturgijskih rukopisa donosi pregled povijesti gregorijanskog korala (cantilene romana, cantus romanusa), Beneventanskog pjevanja te glagoljaške pjevane tradicije hrvatske obale. Riječ je najnovijim rezultatima istraživanja hrvatskih i njemačkih, južnotalijanskih te mađarskih izvora liturgijsko-crkvene glazbe kroz otkrića njihova stvarnog eklezijastičkog porijekla i identiteta koji su do danas u većem broju bili tek naslućivani ili sporadično poznati. Autorica je u posljednje četiri godine kao voditeljica istraživačkog tima interdisciplinarnog projekta Cromuscodex70 istražila do sada nepoznate aspekte glazbenih kodeksa hrvatskih regija i stekla nove uvide u originale rukopisa i njihove karakteristike, radom na terenu te novim arhivskim istraživanjima. Upravo iz originala samih rukopisnih izvora autorica re-konstruira povijest glazbe svake pojedine hrvatske regije, ali i zvukolike njezinih crkvenih središta, od sjevera, biskupije Zagreb, preko franačke Istre (Akvileje), do južnih obalnih središta: Pule, Osora, Zadra, Splita, Dubrovnika i Kotora. Većina je rukopisnih izvora na temelju kojih se gradi kulturološki, ali i primarno medievističko muzikološki narativ ove knjige pohranjena u crkvenim arhivima Hrvatske, no dvadesetak kodeksa se danas čuvaju u Bodleian library u Oxfordu, Mađarskoj nacionalnoj biblioteci, Bayerische Staatsbibliothek u Munchenu, Apostolskoj biblioteci u Vatikanu, Jean P. Getty Muzeju. Te je glazbene izvore autorica osobno proučila, tako da je stil koji odlikuje ovu knjigu narativ istraživača-tumača koji temeljito poznaje izvore o kojima piše. Glazbeni i liturgijski kodeksi koji su tema ove monografije predstavljaju najraniji sloj hrvatske pismenosti, liturgije i glazbe. Knjiga se sastoji od Uvoda i osam poglavlja koja obrađuju područja povijesti glazbe srednjovjekovne biskupije Zagreb, povijest glazbe srednjovjekovne Istre i njezinih središta Poreča i Pule, te povijest glazbenih izvora Dalmacije, ali i povijest nematerijalne kulture baštine hrvatske obale i njezina zaleđa kroz kratki prikaz glagoljaškog pjevanja i njegovih fenomena pojedinih obalnih područja (primjerice Poljica, Splita, Novog Vinodolskog).

Hrvatske zemlje, srednji vijek, glazba, gregorijanski koral, beneventansko pjevanje, glagoljaško pjevanje, svjetovna glazba, virelai, Zadar, glazba Istre, glazba Zagrebačke biskupije, srednjovjekovna polifonija, franjevci, dominikanci

Knjiga sadrži opsežni sažetak na engleskom i njemačkom jeziku, te 60 slikovnih priloga hrvatskih srednjovjekovnih glazbenih kodeksa.