hrvatski

Odraz štajerske graditeljske radionice Stengg na profanu arhitekturu 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

U radu se obrađuje graditeljska djelatnost štajerske radionice Stengg s posebnim naglaskom na reprezentativnu profanu arhitekturu Johanna Georga Stengga. Detaljno je analiziran i sintetiziran razvojni i stilski put obiteljske radionice Stengg te je promatran odraz djelovanja i angažiranosti te radionice na graditeljstvo 18. stoljeća u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Graditeljska radionica Stengg djelovala je na području Štajerske gotovo cijelo jedno stoljeće, od 1696. do 1781. godine, odnosno njihovo je djelovanje trajalo tri generacije. U Štajerskoj su tada na vrhuncu društvene moći bile plemićke obitelji Wumbrand-Stuppach i Attems, naručitelji reprezentativnih dvoraca Schielleiten i Gösting koje je projektirao Johann Georg Stengg i koji su detaljnije analizirani u radu. Na tim je zdanjima utvrđen utjecaj Johanna Bernahrda Fischera von Erlacha i Johanna Lucasa von Hildebrandta, najznačajnijih onodobnih austrijskih, ali i europskih arhitekata. Stilski odrazi rečene štajerske graditeljske obitelji primjetni su na arhitekturi 18. stoljeća sjeverozapadne Hrvatske. Iako se na nekoliko građevina profane arhitekture mogu primijetiti specifične karakteristike, one su posebice izražene na palači Patačić u Varaždinu. Riječ je o zdanju koje su Franjo Patačić i njegova supruga Katarina dali obnoviti 1764. godine. Prepoznatljiv stil Stenggovih najprimjetniji je u pročelju dekoriranom karakterističnim štuko oblicima, s nepravilnim rokajima te u oblikovanju glavnog portala s volutama i urnama.

profana arhitektura, graditeljska radionica Stengg, Štajerska, palača Patačić, Varaždin, 18. stoljeće

nije evidentirano