hrvatski

Identitet žena u rimskoj provinciji Dalmaciji

Identitet je tema koja se od relativno nedavno inkorporirala u razne znanstvene grane. Njegovo proučavanje dotaknulo se podjednako pojedinaca, ali i većih, odnosno manjih zajednica ljudi. Teorijska promišljanja o identitetu dotaknula su se svih njegovih aspekata te uzimajući to u obzir uvelike naglašavaju njegovu dinamičnost i promjenjivost. S obzirom na činjenicu da se sam identitet sastoji od nekoliko elemenata, njegovim detaljnim proučavanjem možemo dobiti psihološki uvid u strukturu jedne zajednice te ljudi koji ju čine. Unutar svega toga polako se počinju tražiti i izdizati žene te njihova uloga u društvu. Pronalazak žena u prapovijesnim i povijesnim zajednicama te njihova uloga uvelike su promatrani s muškog stajališta što je rezultiralo generaliziranjem žena i njihovih funkcija unutar jednog društvenog sustava. No, novija istraživanja polako osvjetljavaju tu problematiku te donose nova saznanja kako o ženama i njihovom identitetu, tako i o samom društvu i načinu na koji ono funkcionira. U ovom radu naglasak je stavljen na analiziranje ženskog identiteta preko kamenih epigrafskih spomenika unutar rimske provincije Dalmacije. Odabrane su dvije kolonije – Iader i Salona te dva municipija – Asseria i Aenona kao područja s kojih su izdvojena 42 kamena epigrafska spomenika. Žene su u rimskoj provinciji Dalmaciji iskazivale svoj identitet na razne načine. Također, već samim podizanjem spomenika možemo u jednu ruku rekonstruirati dio identiteta, dok se ostatak informacija nalazi u samom natpisu. Odabir onoga što će pisati na spomeniku ovisi o pojedinoj ženi koja ga podiže te ga to čini personaliziranim. Svaki natpis koji je dala uklesati neka žena čuva i priča priču o njoj, njezinom životu te naposljetku i njenom identitetu.

identitet ; žene ; rimska provincija Dalmacija ; kameni epigrafski spomenici

nije evidentirano