hrvatski

Građa za splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća

Hrvatska povijest umjetnosti barata tek nekolicinom tematskih cjelina objavljene arhivske građe koja se odnosi na umjetničku djelatnost. Korpusi arhivske građe koja se odnosi na slikarstvo gotičkoga razdoblja u dalmatinskim gradovima na različitim su razinama proučenosti. Do sada su najsustavnije proučavani i objavljeni podaci koje se odnose na dubrovačko i zadarsko slikarstvo, nešto manje oni koji se odnose na trogirsko i šibensko, dok su oni koji se odnose na splitsko gotičko slikarstvo tek dijelom poznati, a uz to i rasuti po različitim člancima i knjigama. Međutim, radovi temeljeni na arhivskoj građi po svojoj prirodi nisu tako pregledni kao radovi koji su neposredno usmjereni na objavljivanje same arhivske građe vezane uz određenu temu. Također, članci i knjige kojima objavljivanje građe nije primarna namjera, najčešće nisu popraćeni kazalom imena, što dodatno otežava korištenje tako objavljene građe. I konačno, mnogi „sitni” podaci i vijesti često nisu dovoljno značajni da bi bili predmetom takvih radova, pa se događa da poneki arhivski podatak bude jednostavno preskočen. Stoga, objavljivanje cjelovitoga korpusa do sada poznate (112 dokumenata) i skupljene (278 dokumenata) arhivske građe vezane uz splitsko slikarstvo 14. i 15. stoljeća trebao bi ispraviti navedene nedostatke te poslužiti kao temelj i poticaj za sve ostale aspekte bavljenja tom problematikom, tim više što upravo za splitsko srednjovjekovno slikarstvo još nisu uspostavljeni općeprihvaćeni stavovi o odnosima između sačuvanih slikarskih radova i umjetničkih ličnosti poznatih iz onodobnih spisa. Kao što i sam naslov knjige sugerira, središnji dio čine potpuni ili djelomični prijepisi tristo devedeset dokumenata iz bilježničkih, sudskih i komunalnih knjiga. Oni su složeni kronološkim slijedom, a u uvodnome dijelu njihov je sadržaj razvrstan po tematskim cjelinama, tj. objedinjeni su u biografije dvadeset četvorice slikara koji su svojim podrijetlom ili slikarskom djelatnošću bili vezani uz Split. Pritom nije bio cilj monografska obrada kompleksa gotičkoga slikarstva u Splitu, ali se nisu mogle sasvim zaobići sve dvojbe i nedoumice koje se odnose na ulogu pojedinih ličnosti, njihove slikarske opuse, ali i na dosadašnje interpretacije arhivskih podataka. Prijepis dokumenata popraćen je trima kazalima.

srednji vijek ; Split ; slikarstvo ; gotika

nije evidentirano