hrvatski

Utjecaj botaničkog podrijetla i vrste nosača na svojstva liofiliziranog meda

Zadatak ovog diplomskog rada bio je ispitati utjecaj različitih nosača (maltodekstrin i kazein) na svojstva liofiliziranih medova. U ispitivanju su korištene tri vrste uniflornog meda (kestenov, bagremov i repičin med) te cvjetni med. Nakon potvrde botaničkog podrijetla ispitivanih uzoraka meda provedeno je sušenje otopina meda (omjer meda i nosača 73:27 i konačne koncentracije vodene otopine med:nosač od 43 % na suhu tvar) postupkom liofilizacije tijekom 48 sati i pri tlaku od 0, 250 mbar. Nakon sušenja provedeno je ispitivanje stabilnosti, odnosno higroskopnost prahova, određeni su i udio ukupnih polifenola i ukupna antioksidativna aktivnost FRAP metodom. Antioksidativna aktivnost i udio polifenola bili su u korelaciji s bojom meda. Najveći udio ukupnih polifenola i antioksidativnu aktivnost imali su uzorci kestenovog i liofiliziranog kestenovog meda, dok su najmanji udio imali uzorci bagremovog i liofiliziranog bagremovog meda. Najviši udio fruktoze i najniži udio glukoze imao je bagremov med, dok je repičin med imao najniži udio fruktoze i najviši udio glukoze od ispitivanih uzoraka. Liofilizirani uzorci s kazeinom kao nosačem imali su veći udio vode nakon liofilizacije u odnosu na liofilizirane uzorke istih vrsta meda s dodatkom maltodekstrina kao nosača. Vrsta nosača nije imala utjecaj na higroskopnost ispitivanih liofiliziranih uzoraka meda što je značajno sa tehnološkog aspekta upotrebe liofilizirnog meda u prehrambenoj industriji.

med ; liofilizacija ; nosači ; meltodekstrin ; kazein

nije evidentirano