hrvatski

Komparacija hrvatskih i japanskih narodnih bajki

Cilj ovog diplomskog rada je komparativnom metodom predstaviti karakteristike hrvatskih i japanskih narodnih bajki. Odabrani su najpoznatiji primjeri iz obje kulture te se na temelju njihovog sadržaja daje uvid u karakteristike na nekoliko razina: književnoj, antropološkoj i religijskoj. Nastojalo se odgovoriti ne samo na pitanja o karakteristikama, već i o porijeklu bajki, uzimajući u obzir već postavljene teze te sličnosti i razlike koje pronalazimo čitajući sadržaj. Rezultati su pokazali da postoje velike sličnosti između pojedinih hrvatskih i japanskih bajki, no one su zapravo posljedica uvoza unutar obiju kultura. Istraživanje, nadalje, donosi i spoznaje o tipologiji likova koji se najčešće pojavljuju, a nastojalo ih se kategorizirati prema njihovoj zastupljenosti i ulozi unutar bajki. Poglavlje o kronotopima (prostoru i vremenu) analizira vrste toposa – od stvarnih do heterotopija i njihov odnos s vremenom. Posebno su bile zanimljive heterotopije čije značenje možemo promatrati iz kuta antropologije i psihologije. Religijski aspekt bajke, promatrao se u ključu dualizma: šintoizam i budizam / panslavizam i kršćanstvo. Cilj je bio promotriti odnose između matičnih religija i onih koje su aktualne danas. Književna vrsta bajki pripada području usmene književnosti, samim time dobar je odraz ljudske stvarnosti. Sadržaj bajki odražava probleme i ljudske odnose davnih vremena, unatoč fantastičnoj dimenziji. Ovim radom željelo se pridonijeti upoznavanju hrvatske književne znanosti s karakteristikama japanskih narodnih bajki, ali i stvaranju novih mostova između dviju kultura u svrhu boljeg međusobnog razumijevanja.

narodna bajka, hrvatska bajka, japanska bajka, komparativna metoda

nije evidentirano