hrvatski

Oblici i načini cenzure javnih istupa Alojzija Stepinca u svjetovnom i katoličkom tisku Nezavisne Države Hrvatske

U radu polazimo od pretpostavke da masovni mediji nužno poprimaju obilježja društva u kojem djeluju. Takva se dinamika, možda i najvidljivije, zrcali u totalitarnim režimima te se stoga u prvom dijelu disertacije analiziraju obrisi sovjetsko-komunističke teorije tiska u medijsko-promidžbenom sustavu Nezavisne Države Hrvatske. U njemu se rasvjetljavaju društveno-političke prilike u kojima su mediji djelovali, donose se ključna obilježja cenzorskog i propagandnog aparata vladajućeg režima, te se s aspekta deontologije novinarstva razjašnjava položaj urednika i novinara u redakcijama svjetovnih i vjerskih tiskovina tadašnjeg doba. Osnovni cilj istraživačkog dijela disertacije bio je promotriti kako se i koje točno postavke sovjetsko-komunističke teorije, odnosno oblici i načini cenzure očituju pri izvještavanju o događajima na kojima je javno istupao zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Da bi se to moglo, ponajprije se pristupilo kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi sadržaja javnih istupa nadbiskupa Stepinca od 1941. do 1945. pri čemu je od ukupno devedeset osam (98) dostupnih istupa izdvojeno njih šezdeset tri (63) iz kojih se iščitava odnos prema tadašnjim društvenim okolnostima, besmislenosti rata i njegovim pogubnim posljedicama, uzaludnosti pokušaja uspostave novih društvenih poredaka koji ne poštuju Božje zakone te rasističkoj ideologiji. Došlo se do zaključka kako je nadbiskup Stepinac u svojim javnim istupima za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske često, vrlo jasno i nedvosmisleno adresirao problem ili određenu društvenu pojavu pa samim time i eksplicitno prokazivao neprihvatljive politike tadašnjeg režima. Konačno, temeljem izdvojenih javnih istupa nadbiskupa Stepinca, kvantitativno i kvalitativno je analiziran sadržaj šest (6) relevantnih svjetovnih i vjerskih tiskovina toga doba. Rezultati su pokazali kako je odnos svjetovnog i vjerskog tiska prema Stepinčevim javnim istupima uvelike ovisio o njihovoj dominantnoj temi. Pritom je cenzorsko postupanje ponajviše primijećeno u izvještavanju o istupima koji su tematizirali uspostavu novih društvenih poredaka koji ne poštuju Božje zakone te rasističku ideologiju. Tom je dinamikom poglavito obilježen analizirani svjetovni tisak, dok se kod vjerskog tiska, točnije Katoličkog lista, ne mogu utvrditi jednaki obrasci uređivačke politike, barem kada je riječ o javnim istupima nadbiskupa Stepinca.

nadbiskup Stepinac ; cenzura ; javni istupi ; Nezavisna Država Hrvatska ; sovjetsko-komunistička teorija tiska

nije evidentirano