hrvatski

Genomska selekcija

Genomska selekcija noviji je pristup biljezima potpomognutoj selekciji koji, za razliku od ranije korištenih metoda, koristi molekularne biljege cijelog genoma te ne zahtijeva utvrđivanje biljega povezanih s lokusima kvantitativnih svojstava. Uspješnost genomske selekcije ovisi o dobivenoj točnosti predviđanja, a koja je pod utjecajem različitih čimbenika, uključujući molekularne, genetičke i fenotipske čimbenike, te čimbenike odabranog statističkog modela. Najvažnija je prednost genomske selekcije povećanje genetske dobiti uslijed skraćivanja selekcijskog ciklusa u oplemenjivačkom procesu. Iako je u svojim začecima genomska selekcija uglavnom bila primjenjivana u životinjskim oplemenjivačkim programima, posebno u oplemenjivanju na mliječnost goveda, do danas je stekla široku primjenu i u biljnim oplemenjivačkim programima. Unatoč brojnim preprekama koje postoje u biljnim u odnosu na životinjske oplemenjivačke programe, do danas je genomska selekcija uspješno korištena u oplemenjivanju na različita kvantitativna svojstva pšenice, ječma, raži, zobi, kukuruza, riže, krumpira, rajčice, soje i mnogih drugih vrsta, uključujući i neke višegodišnje, drvenaste vrste.

genomska selekcija ; točnost predviđanja ; modeli predviđanja ; oplemenjivanje bilja

nije evidentirano