hrvatski

Prehrambena (ne)sigurnost u ekonomskim krizama

U prehrambenoj nesigurnosti žive pojedinci i kućanstva koja povremeno ili kontinuirano ne mogu na društveno prihvatljiv način, kupujući hranu po tržišnim cijenama pribaviti dovoljnu količinu sigurne i nutritivno kvalitetne hrane. Stoga se ovim radom interdisciplinarno-holističkim pristupom interpretiraju negativni učinci epidemioloških, gospodarskih i drugih mjera na globalno rastuću prevalenciju prehrambene nesigurnosti, uzimajući u obzir troškove kućanstava na hranu u zemljama EU- 27 te potencijalnu prijetnju rizika od siromaštva i prehrambene nesigurnosti. U radu se kauzalitetno prikazuju posljedice poremećaja u prehrani na ljudsko zdravlje i rasta rizika obolijevanja od bolesti COVID-19 i drugih. Naime, pandemija koronavirusa globalno je povećala siromaštvo, pogoršala strukturu prehrane, proširila prehrambenu nesigurnost i ojačala zdravstvene rizike kojima je stanovništvo izloženo. Stoga kroz nacionalne i internacionalne mjere i aktivnosti treba izgraditi sigurniji, održiviji, pravedniji i ekološki odgovorniji globalni prehrambeni sustav koji će smanjiti prevalenciju prehrambene nesigurnosti i cjelovito realizirati pravo na hranu. Uspješna izgradnja takvog sustava, uz istodobno osnaživanje zdravstvene zaštite stanovništva, bili bi ogroman doprinos kvalitetnoj pripremi za buduće (javnozdravstvene) i druge prijeteće krize.

prehrambena nesigurnost ; epidemiološke mjere ; pravo na hranu ; globalni prehrambeni sustav ; EU-27

nije evidentirano