hrvatski

Učenička recepcija književnih likova u bajci Šuma Striborova

Trokut književnosti čine autor, djelo i čitatelj. Teorijom recepcije Hansa Roberta Jaussa čitatelj postaje aktivni sudionik tog trokuta. Kao temeljni pojam ističe se horizont očekivanja, tj. što dijete kao čitatelj očekuje od književnog djela. Prema tipologiji čitatelja razlikujemo eksplicitne i implicitne čitatelje, a ta podjela je važna učiteljima prilikom interpretacije. Dijete kao čitatelj najviše vremena u osnovnoj školi provodi uz lektirne naslove. Jedan od lektirnih naslova koji se ističe i u razrednoj i u predmetnoj nastavi su Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Priča Šuma Striborova tematizira snagu majčinske ljubavi. Empirijskim dijelom diplomskog rada odgovoreno je na pitanja o razlici učeničke recepcije književnih likova s obzirom na dob i spol. U istraživanju su sudjelovali učenici četvrtih i osmih razreda jedne zadarske škole. Kvalitativnim putem, obradom anketnog upitnika, zaključeno je da učenici četvrtih razreda više čitaju od učenika osmih razreda. Također, učenice čitaju više od učenika. S obzirom na likove Šume Striborove, veći dio anketnog upitnika se odnosio na stavove učenika prema njima. Rezultati su pokazali da su po pitanju druženja s likovima ove priče, učenice u većoj mjeri odabirale ženske likove. Djedove, kao prototip mudrosti, poistovjećuju sa Striborom neovisno o dobi i spolu te u jednakoj mjeri uviđaju zlobu snahe-guje. Izjave o zlobi snahe-guje su iznenađujuće. Pojavila se razlika s obzirom na dob u vjerovanje o čudesnim elementima bajke. Učenike četvrtih razreda u većoj mjeri zanimaju i druga djela ove autorice od učenika osmih razreda. Svi učenici pokazuju naklonost prema Maliku Tintiliniću te ga većina poistovjećuje s ljudima iz svojeg života. Također, razvidno je da svi učenici vole sretan kraj.

Recepcija, čitatelj, lektira, Šuma Striborova, likovi

nije evidentirano