hrvatski

Odnos profesionalne zrelosti u srednjoj školi s motivacijom i uspješnosti u studiju

Prema Superovoj Teoriji profesionalnog razvoja, profesionalni razvoj može se pratiti u stadijima, jednako kao i ukupan razvoj. Profesionalna zrelost ključan je konstrukt u teoriji i predstavlja stupanj u kojem je pojedinac ispunio zadatke pojedinih faza profesionalnog razvoja. Ovim istraživanjem longitudinalnim putem smo pratili tranziciju karijera adolescenata koji se nalaze u istraživačkoj fazi profesionalnog razvoja. Cilj istraživanja bio je ispitati ulogu profesionalne zrelosti u uspješnoj tranziciji učenika srednjih škola na studij, odnosno u motivaciji za studij i uspješnosti u studiju tijekom prve godine studija. Također, pretpostavili smo da će visoka profesionalna zrelost u srednjoj školi biti povezana s dobrim profesionalnim odlukama koje će rezultirati upisom studija koji je kongruentan s interesima pojedinca, te da će kongruentnost biti medijator profesionalne zrelosti i ishoda u studiju. Sudionici su bili su adolescenti završnih razreda srednjih škola, koje smo pratili tijekom godine i pol dana u kojoj donose i realiziraju profesionalnu odluku o daljnjem školovanju. Ispitivanje smo provodili u tri vremenske točke: na početku završnog razreda srednje škole mjerili smo njihove profesionalne interese (N = 981), na kraju završnog razreda srednje škole, kada su već trebali formirati odluku o daljnjem profesionalnom putu, mjerili smo profesionalnu zrelost (N = 568), te nakon godinu dana, kada su pohađali drugi semestar studija, ispitali smo motivaciju i uspješnost u studiju (N = 321). Profesionalnu zrelost mjerili smo putem Upitnika konstrukcije karijere, Skalom profesionalne prilagodljivosti i Skalom samoefikasnosti u odlučivanju o karijeri. Profesionalna zrelost tijekom srednje škole pokazala se značajnim prediktorom angažiranosti u studiju i zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba kao mjera motivacije tijekom studija. Profesionalna zrelost nije bila povezana s prosjekom ocjena na studiju, međutim uspješno je predviđala samoprocjenu uspješnosti u osnovnim radnim zadacima i određena nepoželjna akademska ponašanja tijekom prve godine studija. Kongruentnost profesionalnih interesa i studijske okoline nije se pokazala kao očekivani medijator odnosa profesionalne zrelosti i ishoda u studiju. Prema tome, rezultati ukazuju kako su učenici koji su tijekom srednje škole iskazali višu profesionalnu zrelost nakon tranzicije postigli bolje ishode – veću motivaciju i uspješnost na studiju.

profesionalna zrelost, kongruentnost interesa i studijske okoline, motivacija tijekom studija, uspješnost u studiju

nije evidentirano