hrvatski

Udruženje umjetnika Zemlja: od društvene angažiranosti do kulturnog nacionalizma

U ovome radu autor pristupa Udruženju umjetnika Zemlja kao važnoj umjetničkoj i društvenoj činjenici hrvatskoga međuraća. Najprije donosi kritički pregled bavljenja Zemljom i valorizacije „zemljaških“ umjetničkih i društvenih prinosa od strane hrvatskih povjesničara umjetnosti u proteklih osam desetljeća (od Ljube Babića do suvremenih istraživača). Slijedi analiza i interpretacija temeljnih postavki Zemljina društveno angažiranog djelovanja. U vezi toga autor posebice uzima u obzir kulturni, društveni i politički kontekst te sagledava Manifest i Program Udruženja upravo u svjetlu najvažnijih društveno-političkih procesa u tadašnjoj multinacionalnoj jugoslavenskoj državnoj zajednici. Analizira se i tumači uloga Krste Hegedušića u definiranju ključnih teorijskih zasada Zemljina djelovanja te se posebno naglašava njegov odnos s književnikom Miroslavom Krležom, koji je svojim stavovima o društveno angažiranom umjetničkom djelovanju i zalaganjem za autonomne umjetničke vrijednosti bitno odredio usmjerenje djelovanja Udruženja u cjelini. Naposljetku, dio rada posvećen je ideološkom sklopu koji se ticao pitanja odnosa umjetnosti i nacionalnog identiteta, a koji je u djelovanju Zemlje bio posebno istaknut.

Udruženje umjetnika Zemlja, socijalna umjetnost, kulturni nacionalizam, Krsto Hegedušić, hrvatska moderna umjetnost

Ovaj članak prvi je put objavljen u katalogu izložbe Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929–1935. održane u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu (28. 11. 2019 – 1. 3. 2020).Vidi: Petar Prelog, „Udruženje umjetnika Zemlja: od društvene angažiranosti do kulturnog nacionalizma“, u: Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929–1935, eds. Danijela Markotić i Petar Prelog, katalog izložbe, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2019, 11–29. Na molbu Uredništva Zbornika Seminara za studije moderne umetnosti članak se objavljuje iznova.