hrvatski

Uloga narodnih knjižnica u multikulturalnom okruženju: knjižnične usluge za nacionalne manjine, imigrante i strance

Multikulturalnost se danas kao pojam učestalo javlja u političkim, društvenim i kulturnim dijalozima, te u najširem smislu riječi podrazumijeva suživot različitih kulturnih skupina unutar jedne zajednice. U radu se govori o povijesti razvitka multikulturalnih usluga u razvijenim zemljama još od 60-ih godina 20. stoljeća kao posljedici velikih migracija stanovništva, kada je knjižničarska struka prihvatila izazov i odgovornost za zadovoljavanje općenito kulturnih i čitateljskih potreba manjinskih etničkih i lingvističkih zajednica. U Hrvatskoj su se multikulturalne usluge razvile tek 90-ih godina prošlog stoljeća kada se započelo s primjenom koncepta knjižničnih usluga za pripadnike etničkih i nacionalnih manjina. Hrvatska se može smatrati multikulturalnom zemljom jer u noj žive 22 nacionalne manjine s oko 9, 58% udjela u hrvatskom društvu. U prvom dijelu rada pozornost je usmjerena na definiranje pojmova multikulturalnosti, interkulturalnosti i kulturnog pluralizma, te na pregled razvoja multikulturalnih usluga u knjižnicama u najrazvijenijim zemljama svijeta kao što su Sjedinjene Države, Velika Britanija, Kanada, Njemačka, Švedska i Australija. U drugom dijelu se govori o vrstama usluga koje se nude u Središnjim knjižnicama za nacionalne manjine u Hrvatskoj te o problemima na koje se nailazi vezano uz nabavu građe i pružanje usluga. No, kako u Hrvatskoj ne žive samo nacionalne manjine, već i mnogi migranti iz različitih zemalja koji dolaze u Hrvatsku kao tranzitnu zemlju, kao tražitelji azila, zbog posla, ljubavi ili sličnih životnih situacija, postavlja se pitanje postoje li u knjižnicama bilo kakve usluge za te ljude. U radu se također razmatraju neki novi koncepti pružanja usluga za imigrante, useljeničke manjine, tražitelje azila i sve one koji su u Hrvatsku došli iz različitih razloga. Mnoge knjižnice u Hrvatskoj nemaju podataka o tome koliko je takvih ljudi na teritoriju RH, no kako bi ojačale svoju ulogu u multikulturalnom okruženju kao mjesta susreta, interakcije i interkulturalne suradnje, one se moraju još aktivnije uključiti u život svih ljudi na području koje opslužuju, jer će time prijeći granice lokalne kulture i postati dijelom multikulturalnog svijeta. U istraživačkom dijelu rada, metodom polustrukturiranog intervjua s voditeljima Središnjih knjižnica nacionalnih manjina utvrdili su se pristupi multikulturalnosti u tim ustanovama, razina usluga, stupanj organizacije te novi koncepti pružanja usluga različitim marginaliziranim skupinama ( useljeničke manjine, tražitelji azila, stranci na privremenom radu i drugi). Istom metodom ispitalo se i pet pripadnika različitih nacionalnih manjina, kako bi se dobio uvid u to u kojoj mjeri su upoznati s Središnjim knjižnicama za nacionalne manjine i što misle o njihovim uslugama.

multikulturalnost ; interkulturalnost ; kulturni pluralizam ; multikulturalne usluge u narodnim knjižnicama ; etničke i nacionalne manjine ; Središnje knjižnice nacionalnih manjina u Hrvatskoj ; migranti ; stranci

nije evidentirano