hrvatski

Čakavština u "Riečkom novom listu" u 1913. i 1914.

U članku Čakavski tekstovi riječke provenijencije tiskani u drugoj polovini 19. i početkom 20. stoljeća I. Lukežić sintetizirala je jezične značajke 285 tekstova riječke ili Rijeci bliske provenijencije (najčešće u formi dijaloga) objavljenih od 1886. do 1908. i upozorila na njihovu važnost u poimanju kontinuiteta literarne čakavske produkcije na tom području. Tekstovi su pisani čakavštinom različitih dijalekata, poddijalekata, pa i pojedinačnih sjevernočakavskih idioma, a osim dvaju potpisanih, objavljeni su pod pseudonimom ili su anonimni. S. Vranić u članku Čakavština riječkoga prigrađa u drugoj polovini 19. st. u odnosu na današnju provela je podrobniju jezičnu analizu dvaju takvih tekstova pisanih čakavštinom dvaju različitih punktova ekavskoga sjeveroistočnoga istarskoga poddijalekta (grada Reke i Drenove, tada naselja reške vanjšćine) u obliku razgovora, prvoga tiskanoga na Drenovi 1871., a drugoga 1881. u “Slobodi”, sušačkom pravaškom listu. Nakon potpunoga prekida 1908., čakavština se riječke provenijencije ponovno javlja od srpnja 1913. do srpnja 1914. u tekstovima „Riečkoga novoga lista“, koji su temom ovoga rada. Analiza će jezičnih razlikovnosti tih humorističkih i politički obojenih tekstova, koledarskih i inih pjesama, zabilježenih običaja i pripovijedaka, objavljenih u različitim rubrikama pod različitim pseudonimima, pokazati s kojega je područja zapisana čakavština: negdašnje Reke, Rešćine ili drugih blizih joj sjeveroistočnih istarskih govora.

Riečki novi list, 20. st., riječka čakavština, čakavski ekavski sjeveroistočni istarski govori

nije evidentirano