hrvatski

Navike i ponašanja autora iz društvenog i humanističkog područja pri objavljivanju radova u časopisima

Glavna svrha ovog istraživanja je dobiti uvid u publikacijsko ponašanje autora iz društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj u kontekstu znanstvene komunikacije, s naglaskom na objavljivanje radova u časopisima i prepoznavanje časopisa upitne kvalitete. Znanost i znanstvena komunikacija kao dio složenog i promjenjivog društvenog sustava stalno su izloženi utjecajima i promjenama, a posljednjih desetljeća se često navodi da je tradicionalni sustav znanstvene komunikacije u krizi. Jedna od kriza u znanstvenoj komunikaciji je pojava časopisa i izdavača upitne kvalitete. Prethodna istraživanja su se uglavnom usmjerila na znanstvenu komunikaciju u kontekstu korištenja i citiranja izvora te se u literaturi se uočava nedostatak istraživanja o čimbenicima koji utječu na publikacijsko ponašanje autora te načina percipiranja kvalitete i povjerenja u formalnoj znanstvenoj komunikaciji. U ovom radu istražit će se informacijsko ponašanje autora u Republici Hrvatskoj iz društvenih i humanističkih znanosti pri objavljivanju radova u časopisima. Ispitat će se uloga različitih obilježja časopisa te kontekstualnih i individualnih čimbenika u prepoznavanju časopisa upitne kvalitete i formiranju namjere za objavljivanje u takvim časopisima. Budući da fenomen časopisa upitne kvalitete i s njima povezana nova kriza znanstvene komunikacije narušava integritet, kredibilitet i autoritet cjelokupnog sustava znanosti, ovom je problemu potrebno posvetiti više prostora. Također su potrebna empirijska istraživanja informacijskog ponašanja svih dionika u znanstvenoj komunikaciji u Republici Hrvatskoj, kako bi se istražilo informacijsko ponašanje ove važne korisničke skupine. Ovo istraživanje će se usmjeriti na informacijsko ponašanje autora u kontekstu znanstvene komunikacije, tj. donošenje odluka kroz diseminaciju radova kroz publikacije i odabir informacijskog izvora (časopisa) za objavu rada, uz naglasak na ispitivanje prepoznavanja časopisa upitne kvalitete. Časopisi upitne kvalitete ne ispunjavaju temeljne funkcije znanstvenog časopisa te je stoga procjena vjerodostojnosti znanstvenog časopisa važnija nego ikad. Cilj doktorske disertacije je ispitati ulogu različitih obilježja časopisa, kognitivnog stila, stavova, normi i percipirane kontrole ponašanja u prepoznavanju časopisa upitne i dokazane kvalitete i formiranju namjere za objavljivanje u takvim časopisima s obzirom na akademski status i područje znanosti autora. Ovo istraživanje koristi nekoliko teorijskih i konceptualnih okvira. Prvi teorijski okvir prikazuje istraživanja publikacijskog ponašanja prikazom prema modelima znanstvene komunikacije, koji naglašavaju obilježja časopisa koja su važna autorima u procesu donošenja odluka odabira časopisa za objavu rada. Dva konceptualna okvira korištena u ovom radu su Teorija planiranog ponašanja i Teorija dualnog procesiranja. Teorija planiranog ponašanja koristila se za ispitivanje uloge stavova, normi i percipirane kontrole ponašanja u formiranju namjere ispitanika za objavljivanjem u časopisima. Ponašanje autora u procesu donošenju odluka povezano je s raznim kontekstualnim čimbenicima, ali i s osobnim karakteristikama pojedinaca. Osobne karakteristike uključuju podložnost i osjetljivost na dezinformacije i kognitivni stil pojedinca. Njihova će se uloga u kontekstu ovog rada objasniti kroz primjenu teorije dualnog procesiranja koja se često primjenjuje u ispitivanju donošenja odluka i razlika u logičkom zaključivanju kod ljudi. U istraživanju je sudjelovalo 613 autora iz društvenog i humanističkog područja znanosti, u znanstveno – nastavnim zvanjima, znanstveno – nastavnim zvanjima u znanstvenoj komponenti, nastavnim i suradničkim zvanjima te stručnim zvanjima. Kako bi se ispunio cilj doktorske disertacije i testirale pretpostavljene hipoteze, proveden je mješoviti istraživački pristup, prema sekvencijalnom nacrtu istraživanja. Prva faza istraživanja obuhvatila je kvalitativnu analizu sadržaja relevantnih istraživanja i mrežnih sjedišta časopisa upitne kvalitete s ciljem dobivanja obilježja časopisa koje su se koristile kao varijable za glavnu istraživačku metodu: anketni upitnik s eksperimentalnim dijelom. Obilježja časopisa dobivena u ovoj fazi dodatno su validirana u trećoj fazi istraživanja metodom upitnika. Rezultati istraživanja su pokazali kako časopisi upitne kvalitete ne zadovoljavaju temeljne etičke i profesionalne nakladničke standarde. U drugoj fazi istraživanja ispitala se zastupljenost časopisa upitne kvalitete u Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji te su rezultati pokazali kako postoji izvjesna zastupljenost takvih časopisa. Četvrta faza istraživanja predstavlja glavnu fazu istraživanja metodom upitnika, s eksperimentalnim dijelom. Uz ispitivanje demografskih karakteristika ispitanika, ispitana je percipirana važnost obilježja časopisa pri donošenju odluke o odabiru časopisa za objavu rada. U eksperimentalnom dijelu istraživanja ispitala se uspješnost prepoznavanja časopisa upitne kvalitete na način da su ispitanici procjenjivali vjerodostojnost časopisa predstavljenih u scenarijima. Ispitanici su također rješavali zadatke iz testa kognitivne refleksivnosti, koji se koristio za ispitivanje kognitivnog stila mišljenja ispitanika. Ispitanici koji su imali viši refleksivni (analitički) kognitivni stil bili su uspješniji u prepoznavanju časopisa upitne kvalitete. Prethodna su se istraživanja ponašanja dionika uključenih u znanstvenu komunikaciju uglavnom bavila korištenjem, čitanjem i citiranjem izvora. Ovo istraživanje doprinosi boljem razumijevanju informacijskog ponašanja autora pri donošenju odluka o odabiru časopisa za objavu rada, posebice s naglaskom na prepoznavanje vjerodostojnosti znanstvenog časopisa.

informacijsko ponašanje, znanstvena komunikacija, znanstveni časopis, časopisi upitne kvalitete, teorija dualnog procesiranja, teorija planiranog ponašanja, test kognitivne refleksivnosti

nije evidentirano