hrvatski

Križevački štatuti. Vinsko-pajdaške regule

Najpoznatije hrvatske vinsko-pajdaške regule "Križevački štatuti" uče kako se zabavljati u prijateljskom okruženju uz vino, pjesmu i zdravice po točno određenim pravilima. Nastale su u narodu, a prvi su put zapisane u 19. stoljeću. Taj ključni spomenik hrvatske vinske kulture u ovom je izdanju objavljen uz blažu jezičnu redakturu i u suvremenom dizajnu, a izdanje je originalno i cjelovito, onako kako je zapisano prije više od stoljeća. Knjiga uz opise sadržaja "Križevačkih štatuta" po pajdaškim ulogama (stoloravnatela, oberfiškuša, fiškuša, kantušministera, govorača, barilonosca, vunbacitela) i uz ispis paragrafa po kojima se društvo zabavlja, donosi i obilje zdravica od kojih su najvažnije zdravica domovini, pajdaštvu i krasnome spolu. Izdanje uz najsveobuhvatnije hrvatske vinsko-pajdaške regule "Križevačke štatute" donosi i ostale manje i slabije poznate: Koprivničke regule, Varaždinski fureš, Krapinski vandrček, Turopoljske štatute, Zagrebačku puntariju, Ivanečku smešanciju i Svetojansku lumpariju, kao i nadaleko poznati Veliki ritual o krščenju mošta koji se kao dodatak "Križevačkih štatuta" izvodi uz običaje Martinja.

hrvatske vinsko-pajdaške regule, folklorno kazalište, retorika, zdravice, lirika vinskog kanona

Uz knjigu "Križevački štatuti. Vinsko-pajdaške regule", objavljena je i knjiga "Hižnoga protokola" (ISBN 978-953-49855-2-6) i omanja "Pajdaška legitimacija" (ISBN 978-953-49855-3-3) kao neizostavni dodaci "Križevačkim štatutima". U "Protokol" se upisuju svi važni događaji u obitelji ili pajdaštvu s opisima događaja: od svadbi, krštenja, karmina, rođendana, imendana, do proslava godišnjica braka, matura, diploma, obiteljskih proslava blagdana, ili u bilo kojoj prilici kada se nađe dobro društvo. Da bi netko bio primljen u pajdaštvo, najprije je u znak dobrodošlice morao ispiti bilikum, posudu u koju stane 0, 7 l vina. Tek ga je nakon toga hižni domaćin smio primiti u društvo i dati mu pajdašku legitimaciju.