hrvatski

Međunarodna trgovina kine s europskom unijom za vrijeme pandemije virusa COVID 19

MeĎunarodnu trgovinu moţe se definirati kao ukupan opseg razmjene izmeĎu zemalja iz cijelog svijeta, odnosno ukupnu razmjenu na globalnom trţištu. Ukratko, vanjska je trgovina dio pometa robe u kojem predmet kupoprodaje napušta teritorij zemlje prodavatelja (izvoznika) i ulazi na teritorij zemlje kupca (uvoznika). Institucije meĎunarodne trgovine su MeĎunarodni monetarni fond (MMF), MeĎunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i MeĎunarodna trgovinska organizacija (ITO). Današnja Europska unija rezultat je polustoljetne evolucije koja je počela u okvirima Europskih zajednica pedesetih godina 20. stoljeća. Statistike trgovine unutar EU biljeţe trgovinu robom izmeĎu drţava članica. Statistički podaci o meĎunarodnoj robnoj razmjeni izmeĎu drţava članica Europske unije (EU) – posebice veličina i razvoj uvoza i izvoza – omogućuju EU i nacionalnim tijelima da procijene rast jedinstvenog trţišta i integraciju gospodarstava EU. Europska unija, Kina i SAD tri su najveća svjetska trgovinska partnera. EU je opredijeljen za otvaranje trgovinskih odnosa s Kinom. Od Kine se očekuje da se pridrţava poštenih trgovačkih praksi, da poštuje prava intelektualnog vlasništva i da ispuni svoje obveze kao članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Nadalje, Europska unija i Sjedinjene Drţave imaju najveći bilateralni trgovinski i investicijski odnos i imaju najintegriraniji gospodarski odnos u svijetu. Iako ga je Kina 2021. pretekla kao najveći uvozni izvor robe u EU-u, SAD ostaje daleko najveći trgovinski i investicijski partner EU-a. Unatoč svim izazovima, čini se da su i EU i Kina zainteresirani za ponovno angaţiranje ; obje strane razumiju da razdvajanje nije odrţiva opcija.

međunarodna trgovina ; EU ; Kina ; trgovinska razmjena.

nije evidentirano