hrvatski

Kamo je nestao hrvatski simentalac?

Simentalsko govedo je jedna od najstarijih i najrasprostranjenih pasmina goveda u svijetu, a porijeklom je iz doline rijeke Simme koja se nalazi u švicarskom Kantonu Bern. Prva marvogojska udruga na području današnje Hrvatske osnovana je u Velikoj Gorici 1906., slijedeće godine u Novoj Gradiški, a 15. ožujka 1908. godine u Svetom Ivanu Žabnu. Iako je prva marvogojska udruga osnovana u Velikoj Gorici, najveći uspjeh u uzgoju goveda simentalske pasmine imale su udruge iz Svetog Ivana Žabna, Gole, Đurđevca, Virja, Ferdinandovca i drugih mjesta u današnjoj Koprivničko-križevačkoj županiji, ali i udruge na području današnje Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije. Danas se procjenjuje da ima 40-60 milijuna goveda simentalske pasmine u svijetu. Simentalska pasmina poznata je pod različitim imenima. Današnji službeni naziv pasmine u svjetskim okvirima je simentalska pasmina (engl. Simmental), a u njemačkom govornom području Fleckvieh (Njemačka i Austrija). Zbog svojih kombiniranih proizvodnih osobina i izuzetno dobre aklimatizacijske sposobnosti na različite uvjete uzgoja i razne klimatske uvjete, simentalska pasmina je izvezena i proširena u brojne zemlje svijeta. Uzgojni cilj za uzgoj hrvatskog simentalca definirao je ovu pasminu kao govedo kombiniranih proizvodnih osobina s određenim linijama s naglaskom za proizvodnju mlijeka ili mesa. Tradicionalna boja simentalca opisana je kao pšenično-žuta ili crvenošara. Nakon desetak zadnjih desetljeća ili nešto više od stoljeća uzgoja i strogih pravila koje su skrušeno poštivali brojni uzgajivači i ponosili se svojim blagom, hranili, timarili i predvodili na sajmovima i izložbama, odjednom, najvjerojatnije i zbog znatno manjeg broja goveda u Hrvatskoj, izgubio se naziv Hrvatsko ispred naziva pasmine simentalsko govedo pa je naše nacionalno blago postalo internacionalno.

povijesne činjenice ; simentalsko govedo ; uzgoj

nije evidentirano