hrvatski

Mreže krsnih kumova u župama Babino Polje i Maranovići na Mljetu u drugoj polovici 19. stoljeća

Temeljem podataka iz matičnih knjiga rođenih za župe Babino Polje i Maranovići na otoku Mljetu, u radu se analiziraju kumstva kao fenomen duhovnog srodstva i odraz razvoja društvenih mreža u drugoj polovici 19. stoljeća. Rad analizira broj i spolnu strukturu rođenih i krštenih, kao i običaje i praksu odabira krsnih kumova u maloj otočkoj sredini. Autori su utvrdili dob djeteta u trenutku održane ceremonije crkvenog krštenja, obrazac dodjeljivanja osobnog imena, porijeklo i socijalni status krsnih kumova, podudarnost prezimena kumova s prezimenom krštenika, krvno srodstvo kumova i krštenika, višekratna kumstva i slično. Istraživani uzorak u obje župe obuhvaća po 105 djece: za župu Babino Polje analizirano je razdoblje od 1870. do 1872., a za župu Maranovići od 1870. do 1875. godine. Analiza je potvrdila demografske trendove rađanja u prosjeku više muške nego ženske djece. Utvrđena je raširenost pojave probnog braka i 9, 05% izvanbračne djece koja su najvećim dijelom naknadno ozakonjena. Crkveno krštenje najčešće se obavljalo u roku tri mjeseca od rođenja, a krštenici su obično imali po dva kuma (uglavnom "model para": kuma i kumu) što odražava duh Tridentskog koncila. Najmanje 90, 14% krsnih kumova u obje župe podrijetlom je bilo s Mljeta, od kojih su gotovo svi, kako je i bilo za očekivati, bili zemljoradnici. Kako matične knjige ne pružaju podatke o srodstvu krsnih kumova i krštenika ono je analizirano metodom izonimije, usprkos određenim metodološkim ograničenjima u sredinama s velikim brojem osoba koje nose isto ime i prezime. Izbor kuma/kume unutar obitelji krštenika bila je vrlo česta pojava, čime se vjerojatno izbjegavalo još veće sužavanje izbora bračnih partnera, što je prema Koncilu posljedica krsnog kumstva.

krštenje ; kum ; kumstvo ; duhovno srodstvo ; srodnički brakovi ; Mljet ; Babino Polje ; Maranovići ; 19. stoljeće

nije evidentirano