hrvatski

Drukčiji pristup oblikovanju nastave hrvatskoga jezika

Oblikovanje nastave hrvatskoga jezika započinje nastavnikovom pripremom, tj. razmišljanjem o tome koji se ishodi učenja trebaju ostvariti, na kojim se nastavnim sadržajima mogu ostvariti, kako te ishode provjeriti, odnosno vrednovati te koji metodički instrumentarij primijeniti da bi se planirano i ostvarilo. U planiranju nastave hrvatskoga jezika nastavnicima je polazištem plan i program, odnosno kurikul, koji propisuje nastavne sadržaje, odnosno odgojno-obrazovne ishode. Trenutačno u Republici Hrvatskoj supostoji nekoliko nacionalnih dokumenata, a to su s jedne strane predmetni kurikulum Hrvatskoga jezika, čijim su polazištem ishodi učenja, a s druge strane nastavni planovi i programi za osnovnu školu, gimnazije i strukovne škole, čijim su polazištem nastavni sadržaji. Ta je temeljna razlika uvjetovala i promijenjen pristup planiranju nastave hrvatskoga jezika što je bilo poticajem za razmišljanje o tome na koji se način nastavnici pripremaju za nastavu hrvatskoga jezika prema predmetnom kurikulu, odnosno kako oblikuju nastavu hrvatskoga jezika. Budući da nastavnici svoj plan izvedbe nastave pismeno definiraju, istraživanje je obavljeno na 23 prikupljene pismene priprave za nastavni sat hrvatskoga jezika koje su činile građu ovoga istraživanja. U analizi prikupljene građe promatrane su i analizirane četiri utvrđene kategorije: ishodi učenja, aktivnosti, mediji i vrednovanje. Rezultati su pokazali zastupljenost svih ovih kategorija u prikupljenoj građi, iako u različitom omjeru. Najzastupljeniji su ishodi učenja, a najmanje zastupljeni mediji.

ishodi učenja, nastava hrvatskog jezika, priprava za nastavni sat, predmetni kurikul

nije evidentirano