hrvatski

Djelomično prihvaćanje vjere - kršćanstvo po izboru

Naša tema krije jednu dvoznačnost: kršćanstvo po izboru može značiti to da se čovjek cjelovito opredjeljuje za kršćansku vjeru kao cjelinu. Kršćanstvo po izboru može biti naznaka eklekticizma u skladu s kojim čovjek u hrvatskom društvu slaže svoju kršćansku vjeru, birajući više iz njezine obredne nego navjestiteljske ponude one elemente koji mu u trenutačnoj egzistencijalnoj situaciji trebaju ili koje trenutačno vladajući nazor u društvu nameće, pa je njegovo kršćanstvo po izboru izraz kulturalne smještenosti i povijesnih uvjetovanosti našega naroda. No, ova situacija može rezultirati također uvidom i odlukom u prilog cjelovitom prihvaćanju kršćanske vjere u smislu crkvenog navjestiteljskog djelovanja. U obradi teme autor polazi od šest ključnih funkcija religije koje u većoj ili manjoj mjeri kršćanstvo ispunjava među Hrvatima i u skladu s kojima pojedinci i skupine krštenih izabiru iz cjeline kršćanske navjestiteljske ponude ono što drže da im je potrebno. Riječ je o ulozi kršćanstva pri utemeljenju i oblikovanju identiteta pojedinca, pri obrednom i etičnom vođenju njegova djelovanja (ponašanje, rad), pri ovladavanju kontingencijom njegova života, zatim pri oblikovanju identiteta društva i njegovoj integraciji, pri kozmiziranju odnosno uređenju i doživljavanju svijeta kao uređenog svijeta (kozmos) te pri distanciranju svijeta po perspektivi transcendencije. Uz pomoć tog heurističkog rastera nastoji se u drugom dijelu opisati eklektički odnos prema crkvenom naviještanju, a to neizbježno vodi prema pitanju o mogućoj latentnoj shizmatičnosti i heretičnosti u držanju pojedinca i skupine prema naviještenoj vjeri. U trećem dijelu govori se o izazovima i šansama koje nudi suvremena situacija vjernika i njegove vjere u pluralizmu našeg vremena i prostora u kojem vlada » heretički imperativ«, tj. nužnost da čovjek promišljeno, odgovorno i slobodno bira i živi svoju vjeru. Izazov pluralizma valja prihvatiti s njegove pozitivne strane i odgovoriti mu stvaranjem novih načina vjerovanja i življenja po vjeri koji će biti dublje ukorijenjeni u njezinim izvorima, dijaloški i kritički otvoreni prema pluralnosti »spasenjskih« i svjetonazorskih ponuda u društvu te životno i intelektualno vjerodostojni u svojem svjedočenju. Živimo suočeni s imperativom stvaranja novih »prostora crkvenosti« u našem društvu.

Kršćanstvo ; Vjera ; Eklekticizam ; Funkcije religije ; Vjera po izboru

nije evidentirano