hrvatski

Naglasak u suvremenome trogirskome govoru

Govor Trogira pripada južnočakavaskom, odnosno juznocakavskom ikavskom dijalektu. Fonološki razvoj trogirske čakavice uglavnom je identičan onomu u susjednim srednjodalmatinskim čakavskim govorima s tek nekim karakterističnim obilježjima poput manjeg broja primjera ekavskog refleksa jata (npr. sedi, sest), čestog sekundarnog ikavizma, promjene suglasničke skupine čr > cr i sl. Baš poput naglasnih sustava drugih mjesnih govora, i trogirski se naglasni sustav u posljednjih pedesetak godina promijenio, pa je danas osnovni naglasni sustav trogirskoga govora peteronaglasni (prema Geić 2015), s tri starohrvatska naglaska (ã, ȁ, ȃ) i dva novoštokavska (à, á). Cilj je rada bio utvrditi kakav je danas naglasni sloj triju generacija Trogirana, u kolikoj mjeri odstupa od starohrvatskog tronaglasnog sustava u inventaru i distribuciji te ima li razlika u naglasnim ostvarenjima među ispitivanim generacijama. U formi intervjua ispitano je 30 informanata koji su morali izgovoriti 50 riječi, izolirano i unutar konteksta. Kvalitativnom metodom utvrđena su naglasna ostvarenja među ispitanicima s obzirom na dob. Naime, ispitanici su podijeljeni u tri skupine/generacije: stariju generaciju (> 60 godina), srednju generaciju (35 – 60 godina) i mlađu generaciju (< 35 godina). Nadalje, komparativnom deskriptivnom metodom naglasak koji su ispitanici ostvarili uspoređen je s naglaskom koji donose Rječnik trogirskog cakavskog govora iz 1994. godine autorā Duška Geića i Mirka Slade Šilovića te Rječnik i gramatika trogirskoga cakavskog govora iz 2015. godine autora Duška Geića. Istraživanje je pokazalo postojeće stanje u naglasnom sloju današnjega trogirskoga govora, a zanimljivost je, uz ostalo, očuvanje akuta.

trogirski govor ; naglasak ; akut

nije evidentirano