hrvatski

USPOREDBA KVALITETE I MINERALNOG SADRŽAJA ZUBA RANOSREDNJOVJEKOVNE I RECENTNE POPULACIJE JUŽNE HRVATSKE

Zubi su vrlo važni u istraživanju kako posmrtnih ostataka, tako i kod živih ljudi. Mineralni sastav je osnova zubnog tkiva te svaka promjena koja može utjecati na kristalnu strukturu mijenja i fizičko- kemijska svojstva zuba. Pojam kvalitete zuba može se povezati sa zubima kod kojih kemijska struktura kristala nije promijenjena. U radu su analizirani uzorci zuba posmrtnih ostataka ispitanika iz ranoga srednjeg vijeka s lokacija Naklice-Grebčine i Ostrovica-Greblje (G1), posmrtnih ostataka iz prve polovine 20. stoljeća s otoka Dakse (G2) i recentnih ispitanika koji su pacijenti djelatne ordinacije dentalne medicine s područja Žrnovnice (G3). Određena je frekvencija karijesnih lezija kod svih grupa primjenom KEP i ICDAS metode te frekvencija abrazije primjenom Brabant indeksa. Za kemijsku analizu određivanja elemenata u zubnom tkivu koristile su se atomska apsorpcijska spektrometrija (AAS) za određivanje kalcija, magnezija i cinka te molibden plava UV-Vis spektrometrija za određivanje fosfora. Utvrđena frekvencija karijesa ICDAS metodom kod grupe G1 je 64, 34%, G2 59, 47%, a kod G3 81, 57% , dok su rezultati frekvencije karijesa KEP metodom kod grupe G1 bili 16, 52%, kod G2 28, 75%, a kod G3 67, 10%. Analizirajući mineralni sastav zuba, koncentracije kalcija i fosfora bile su veće kod ispitanika iz ranoga srednjeg vijeka (G1) nego kod ispitanika iz recentnog doba (grupe G2 i G3), dok su koncentracije cinka i magnezija bile veće kod ispitanika iz grupa G2 i G3, i do 2, 5 puta, nego kod ispitanika iz grupe G1. Smanjenje koncentracije kalcija i fosfora u uzorcima zuba u odnosu na povećanje težine karijesne lezije prikazano je kroz značajnost negativnog nagiba grafa u grupama G1 i G3, a za fosfor u G2 i G3. Značajnost povećanja koncentracije cinka i magnezija povezanog s većim destrukcijama zubnog tkiva uzrokovanim karijesom, za cink je iskazana pozitivnim nagibom grafa u grupi G1 i G2, a za magnezij samo kod grupe G1. Uspjeli smo realizirati sve naše ciljeve istraživanja, od implementacije ICDAS metode na uzorcima zuba posmrtnih ostataka prvi put, do kemijske analize minerala kalcija, fosfora, magnezija i cinka. Povezivanjem učestalosti karijesa, abrazije s koncentracijama minerala potvrđena je hipoteza da ispitanici s manjim vrijednostima kalcija i fosfora, kao glavnih elemenata mineralnog sastava, a većim vrijednostima magnezija i cinka, imaju teže karijesne destrukcije zubnog tkiva i lošiju kvalitetu zuba.

mineralni sastav zuba ; zubni karijes ; srednjovjekovno razdoblje ; ICDAS ; DMFT

nije evidentirano