hrvatski

Uloga Hrvatske revije u očuvanju i promicanju kršćanstvom nadahnutih tekstova izbjeglih novinara, publicista i književnika u njezinom prvom emigrantskom desetljeću (1951. – 1961.)

Hrvatska revija i njezina uloga u očuvanju i promicanju kršćanstvom nadahnutih tekstova nekih odabranih novinara, publicista i književnika izbjeglih iz komunističke Jugoslavije nakon Drugoga svjetskoga rata tema je ovoga rada koji obuhvaća pregled prvoga desetljeća (1951. – 1961.) toga književno-kulturnoga časopisa koji se u iseljenoj Hrvatskoj prvim brojem pojavio 9. ožujka 1951. godine u Buenos Airesu, a uređivali su ga Vinko Nikolić i Antun Bonifačić. U središtu su istraživanja odabrana imena novinara, publicista i književnika koji su se prije 1945. pojavljivali na hrvatskoj kulturnoj, knji- ževnoj i medijskoj sceni, a nakon rata su bili prisiljeni na iseljavanje i izbjeglištvo. Naime, kako je Hrvatska od 1945. postala dijelom komunističke ex-Jugoslavije mnogim je novinarima među kojima je bilo i publicista i književnika bilo zabranjeno djelovanje, a mnogi su izbjegli zbog straha od komunističke strahovlade. Spominjanje njihovih imena, kao i vrijednih novinarskih, publicističkih i književ- nih tekstova u ex-Jugoslaviji bilo je proskribirano. U svojoj knjizi Uništeni naraštaj – tragična sudbina novinara NDH Josip Grbelja objašnjava da su komunisti nakon Drugoga svjetskoga rata evidentirali 330 novinara koji su bili aktivni između ’30. i ’40. godina XX. stoljeća. Od njih 330 ubijeno je njih 38, 101 je dobio trajnu zabranu pisanja i objavljivanja, a čak 131 pobjegao je u inozemstvo, ali nisu prestali intelektualno i kulturno djelovati. U ovome se istraživanju prije svega nastoji pokazati jesu li se u Hrvatskoj reviji i u kojoj mjeri javljala imena nekih od tih intelektualaca koje navodi Grbelja, a koji su izbjegli od 6. do 8. svibnja 1945., te na drugome mjestu – na temelju njihovih objava – ispitati jesu li se u Hrvatskoj reviji očuvale i promicale kršćanske ideje i vrjednote koje su u komunističkoj Jugoslaviji nakon Drugoga svjetskoga rata bile cenzurirane i o kojima se nije smjelo pisati u pozitivnom kontekstu.

Hrvatska revija, novinari, publicisti, književnici, iseljeništvo, kršćanstvo.

nije evidentirano