hrvatski

Doprinos životnog stila i psihosocijalnih resursa mentalnom zdravlju starijih osoba

Zaštita mentalnog zdravlja osoba svih dobnih skupina, uključujući i starije osobe kao rastući segment društva, trebala bi biti društveni prioritet. Iako podaci o prevalenciji mentalnih poremećaja u odraslih i starijih osoba variraju, procjenjuje se da više od 20% osoba starijih od 55 godina ima neku vrstu problema mentalnog zdravlja koja ozbiljno narušava kvalitetu njihova života. Brojni su rizični/zaštitni, osobni i okolinski, faktori za razvoj mentalnih poremećaja. Primjerice, pokazalo se da glavni rizični faktori uključuju ženski spol, usamljenost, zloporabu alkohola, niži socioekonomski status, nepovoljna iskustva u obitelji djetinjstva te težu tjelesnu bolest. Nadalje, neke studije ukazuju na važnost zdravog životnog stila (uključujući tjelesnu aktivnost, nepušenje i umjerenu konzumaciju alkohola) za uspješno starenje i mentalno zdravlje starijih osoba. Različiti psihosocijalni faktori, kao što su otpornost, optimizam, socijalna podrška i socijalna participacija, također doprinose mentalnom zdravlju starijih. Još uvijek nemamo jasan uvid u međuodnose životnih navika i psihosocijalnih resursa u kontekstu njihovog utjecaja na mentalno zdravlje osoba starije dobi. Stoga je cilj provedenog istraživanja bio ispitati razlike u mentalnom zdravlju s obzirom na neke životne navike te ispitati doprinos čimbenika životnog stila i psihosocijalnih resursa (optimizma, otpornosti, socijalne podrške i frekvencije socijalnih kontakata) mentalnom zdravlju starijih osoba. Istraživanje je provedeno na prigodnom izvaninstitucionalnom uzorku od 780 osoba u dobi od 65 do 98 godina iz različitih krajeva Hrvatske, od čega 58% žena. Provedeno je u okviru institucionalnog projekta Sveučilišta u Zadru Uspješno starenje: razvoj i validacija integriranog višedimenzionalnog modela (IP.01.2021.21). Relevantni konstrukti ispitani su subskalom mentalnog zdravlja iz SF-36 upitnika, Međunarodnim upitnikom tjelesne aktivnosti (IPAQ), skalom optimizma- Life Orientation Test revised (LOT-R), Kratkom skalom otpornosti (BRS) i prilagođenom verzijom Skale socijalne podrške autorice Despot Lučanin. Navike pušenja, konzumacije alkohola i frekvencija različitih vrsta socijalnih kontakata su ispitani pitanjima osmišljenima za potrebe ovoga istraživanja. Rezultati provedenih analiza su pokazali da muškarci postižu više rezultate na skali mentalnog zdravlja od žena. Nisu utvrđene razlike u mentalnom zdravlju s obzirom na navike pušenja ali se pokazalo da su osobe koje konzumiraju alkohol boljeg mentalnog zdravlja u odnosu na one koje ne piju. Nadalje, tjelesna aktivnost bila je značajno pozitivno povezana s mentalnim zdravljem. Rezultati regresijske analize pokazali su da su spol i psihološki resursi (optimizam i otpornost) puno bolji prediktori mentalnog zdravlja u odnosu na varijable životnog stila i socijalne resurse. Dobiveni rezultati impliciraju potrebu jačanja onih čimbenika, posebno psiholoških resursa, koji štite mentalno zdravlje starijih osoba.

životni stil ; otpornost ; optimizam ; mentalno zdravlje ; starije osobe

nije evidentirano