hrvatski

Banijski potres kao metafora solidarnosti? Ili što je solidarno u solidarnoj ekonomiji?

Eksplozija volonterstva i humanitarnih akcija (od osiguravanja privremenih (?) smještajnih kapaciteta do redovite opskrbe hranom i ostalim potrepštinama) koja je uslijedila nakon banijskog potresa ukazala je, između ostalog, i na brojne probleme generirane (ne)djelovanjem države. Potreba brzog i neposrednog djelovanja aktivirala je solidarnost građana, kao i u slučaju brojnih drugih humanitarnih akcija (usp. Brković 2014). U to sam vrijeme dobila dva novinarska upita s molbom da komentiram bezuvjetno mobiliziranu solidarnost građana Hrvatske (ali i ne samo njih!) na tom ekonomski i socijalno depriviranom području. Novinari su mi se obratili kao voditeljici projekta o solidarnoj ekonomiji, s molbom da komentiram solidarnost, uključivo i onu međuetničku, s obzirom na to da se radi o području na kojem živi i srpsko stanovništvo. Ipak, morala sam preskočiti ovu primamljivu ponudu stoga što prakse koje analiziramo u okviru projekta nisu (primarno) humanitarnog karaktera. Taj me upit ujedno podsjetio na opasku projektnih evaluatora o tome kako bi bilo dobro u projekt uključiti i solidarnost koja se ispoljava u humanitarnim djelovanjima. Međutim, takav aspekt solidarnosti isključen je namjerno iz fokusa istraživanja. Razloge za to najbolje opisuju uvodne rečenice Mary Douglas u predgovoru reizdanja “Eseja o daru” Marcela Maussa iz 1990. godine u kojima ističe kako se između primatelja i davatelja stvaraju nejednaki odnosi moći. Time se nadovezala na Maussovu tezu da je dar koji ničime ne potiče solidarnost svojevrsna kontradikcija, a za njega je jedna od važnijih uloga dara kreiranje solidarnosti, odnosno reciprociteta koji sudionike stavlja u ravnopravan položaj. Solidarnost koja ne generira nejednakost, koja se temelji na reciprocitetnim odnosima te ujedno pokušava zadovoljiti i sebične i altruistične potrebe svih uključenih aktera je solidarnost koju u okviru navedenog projekta istražujemo na tlu Hrvatske, prvenstveno u sferi ekonomije. Stoga će mi u ovom izlaganju Banija, odnosno banijski potres percipiran kao fokalno mjesto iskazivanja solidarnosti poslužiti kao polazište za pokušaj jasnijeg razdvajanja solidarnosti u solidarnoj ekonomiji od solidarnosti općenito.

banijski potres, solidarna ekonomija, solidarnost, reciprocitet

nije evidentirano