hrvatski

Psihološka obilježja koja čine razliku u dužini života u starosti?

Porast broja dugovječnih pojedinaca u većini razvijenih zemalja, pa i u Hrvatskoj, potaknuo je istraživanja očekivane vitalnosti u dubokoj starosti. Pojam psihološka vitalnost odnosi se na poželjne profile funkcionalne sposobnosti osoba u dubokoj starosti. Prema novijim studijama, među dugovječnima ima do 50% onih s očuvanim funkcionalnim i kognitivnim sposobnostima. Dužem životu i vitalnosti pojedinca u dubokoj starosti doprinose visoke razine psiholoških obilježja: kognitivnih sposobnosti, savjesnosti, kontrole, pozitivne percepcije vlastite starosti i zadovoljstva životom te očuvani socijalni odnosi. Cilj istraživanja bio je provjeriti razlike u psihološkim obilježjima između kraće živućih (do 80 godina) i dugovječnih (duže od 88 godina) starijih osoba. Sudionici longitudinalnog istraživanja bili su 455 korisnika 11 domova za starije osobe u Zagrebu ispitani 2008., 2010 i 2016. godine, te preminuli do 2022. godine. Od ukupnog uzorka ovdje su prikazani podaci za krajnje podskupine po dužini života: kraće živući (do 80 godina) i dugovječni (duže od 88 godina). Promatrane varijable bile su: dužina života, sociodemografska obilježja (dob, spol, obrazovanje), subjektivno zdravlje, funkcionalna sposobnost, kognitivne funkcije, depresivnost, socijalna podrška i socijalna participacija. Podaci su prikupljeni individualno, strukturiranim intervjuom od strane uvježbanih intervjuera i iz dokumentacije ustanova. Prosječna razlika u dužini života dvije promatrane skupine je gotovo 18 godina. Već u prvoj točki mjerenja 2008. godine dugovječni sudionici su značajno boljima procijenili svoje subjektivno zdravlje i socijalnu podršku u odnosu na kraće živuće sudionike. Što je prikupljanje podataka vremenski bilo bliže kraju života promatranih skupina sudionika, to je veći broj psiholoških obilježja pokazao statistički značajne razlike aritmetičkih sredina između kraće živućih i dugovječnih starijih osoba. Za podatke prikupljene u drugom i trećem vremenu mjerenja statistički značajne razlike uočavaju se za obilježja: subjektivno zdravlje, funkcionalnu sposobnost, kognitivne funkcije i socijalnu podršku. Pri tome su dugovječni sudionici uvijek imali bolje prosječne rezultate pojedinih psiholoških varijabli od kraće živućih. Nalazi upućuju na to koja bi se psihološka obilježja moglo poticati u svrhu povećanja kvalitete života osoba u dubokoj starosti, ali i u svrhu produljenja života.

dugovječnost ; subjektivno zdravlje ; funkcionalna sposobnost ; kognitivne funkcije ; socijalna podrška

nije evidentirano