hrvatski

Zašto i kako naš mozak čita (e-)tekst?

U XXI. stoljeću zabilježeno je oko 7000 različitih jezika u svijetu, svi su u stanju kontinuirane promjene, a samo ih dvjestotinjak ima oba koda – govoreni i pisani. Pisanje je nastalo prije tek 5400 godina, dok je abeceda stara samo 3800 godina, što je u evolucijskom smislu prekratko razdoblje da bi se u mozgu primata razvili posebni sklopovi za čitanje. Drugim riječima, naš mozak nije dizajniran za čitanje iako ne samo za čitanje. Rođeni smo zapravo nedovršeni, no začudna sposobnost našeg mozga da se uskladi s okruženjem omogućila nam je zavladati svim ekosustavima na Zemlji. Većina suvremenih teoretičara suglasno tvrdi kako je upravo jezik nastao kao rezultat interakcije triju složenih prilagodbenih sustava, a to su biološka evolucija, učenje te nastanak i očuvanje kulture. Unatoč tom genetskom nedostatku, to jest određenoj evolucijskoj nepripremljenosti, čovjek je sklon čitanju, pa se postavlja pitanje kako je ljudski mozak uopće naučio čitati, tim više kad se dobro zna da je čitanje iznimno složena sposobnost kojom upravljaju mehanizmi leksičkih procesa i procesa razumijevanja. Polazeći od činjenice da je Homo sapiens jedina vrsta primata koja čita te koja aktivno sama sebe poučava, izlaganje se temelji na kratkom prikazu arhitekture mozga, a potom na pregledu recentnih istraživanja kojima se autori koriste nastojeći objasniti glavne razlike između čitanja tiskanih i digitalnih tekstova te posljedično tumačiti proces učenja čitanjem takvih tekstova.

čitanje, tiskani i digitalni materijali, ljudski mozak kao procesor

nije evidentirano