hrvatski

Od utemeljenja domovine do discipline posvećene utemeljiteljima: desetljeća analitičkog svjedočenja memorije Hrvatskoga obrambenog domovinskog rata kroz Antropologiju Vukovara

I trideset godina poslije, hrvatsko je društvo pred izazovima resemantizacije i deblokiranja istine o ranim devedesetima, kao i ispravljanja mehanizama negativnih prisvajanja stradalništva. Svi zaboravljeni u tom procesu dionici su opisane discipline u dugogodišnjem nastajanju. Pamćenja proživljenog Hrvatskoga obrambenog domovinskog rata, ranih devedesetih, iako podvrgnuta ustrajnoj cenzuri, preživjela su osmozom upornosti sve do Antropologije Vukovara, usred fluiditeta nametanih obrazaca prisilnog zaborava. Fokus ovog rada je stoga neizostavno višerazinski – od deskriptivnog presjeka kroz sve problematike zahvaćene antropološkim analitičkim aparatusom ; ukazom na pojedine metodološke dionice odrađene u svrhu kristaliziranja epistemoloških sloboda izvan kruga eurocentrizma - sve do otkrivanja temeljnih spona nastanka poddiscipline još ranih devedesetih godina. Dakako, sve to ne bi bilo moguće bez dugog tijeka metodološkog podešavanja i prkošenja agresivnim udarima na istinu preživljenih događaja ispitanika, zabilježenih kroz autoričinu analizu usred ratnih/poratnih zbivanja od 1992. do 2002. godine, s trajanjem dijaloga do danas. Tako je prikaz poddiscipline Antropologije Vukovara i u ovom radu u funkciji iskaza, svjedočenja i argumentiranja glasa preživjelih – gdje testament samom preživljavanju istine nisu zbir narativa, slučajeva i diskursa, već opetovani zahtjevi na vlastitu povijesnost. Nisu to niti samo etnografski, historiografski, arhivistički, statistički i/ili bilo koji formatizirani brojčani nizovi dokaza. Obrnuto, to su faktografije osobnih pamćenja, prečesto smjerno potisnute društvenom nebrigom u zakutke značajnosti, na štetu pamtitelja. Za razliku od današnjih europskih direktiva Hrvati su pod udarima genocidnih procesa bili ušutkivani u red prešućenih povijesti, podvrgnuti ekvilibriju internacionalnog trulog sudstva (Špoljar Vržina, 2005), a izboreno vlastito vrijeme dokaza i prostora nisu preživjela slučajem, već mukotrpnim radom prisjećanja usred najtežih vremena cenzuriranja (Špoljar Vržina, 2004. - 2022.).

Antropologija Vukovara, resemantizacija, memorija, kolektivno pamćenje, prorada traume.

nije evidentirano