hrvatski

Monetarna integracija i izravne inozemne investicije u novim zemljama članicama Europske unije

U radu se istražuje kako makroekonomski preduvjeti i uvjeti članstva u Ekonomskoj i monetarnoj uniji utječu na priljev izravnih stranih ulaganja iz industrijski razvijenih zemalja u njezine nove članice. Rad je podijeljen na nekoliko velikih cjelina u kojima se ponajprije analiziraju teorijske značajke izravnih stranih ulaganja, monetarne integracije općenito te konkretno na primjeru Ekonomske i monetarne unije. Uz navedeno, provedena je teorijska analiza koja obuhvaća kratak osvrt na determinante izravnih stranih ulaganja te analizu niza znanstveno-istraživačkih radova koji razmatraju determinante FDI-jeva, bliske makromonetarnim indikatorima i članstvima u monetarnim unijama. Na temelju niza istraživanja odabrani su gravitacijski model kao najprikladniji za analizu izravnih stranih ulaganja te panel regresijska metoda za empirijsko testiranje. Istraživanje je provedeno na uzorku od jedanaest novih članica (Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska, Latvija, Litva, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija) koje se Uniji priključuju u drugom valu. Istraživanje obuhvaća razdoblje od 2005. do 2018. godine. Prema panel gravitacijskom pristupu zemlje iz navedenog uzorka spaja se u parove s industrijski razvijenim zemljama iz kojih su dostupni podatci odljeva investicija. U skupinu ekonomija iz kojih se bilježi investiranje prema novim članicama Unije pripadaju Australija, Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Island, Italija, Japan, Kanada, Južna Koreja, Nizozemska, Norveška, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD. Upravo ovakav pristup uvjetuje panelarni pristup prilikom regresijske analize, a odljevi izravnih inozemnih investicija iz industrijski razvijenih zemalja u nove članice Unije predstavljaju zavisnu varijablu. Empirijsko istraživanje provodi se na navedenu uzorku i razdoblju procjenjujući utjecaje makroekonomskih varijabli na priljev stranih ulaganja u nove članice Unije, a to su: BDP, otvorenost gospodarstva, realni devizni tečaj, volatilnost tečaja, inflacija, kamatne stope središnje banke i dugoročne kamatne stope, indeks financijskog razvoja, indeks statutarnih ograničenja za strana ulaganja, statutarne porezne stope na dobit i dvije kvalitativne varijable kojima je definirano članstvo u EU-u i EMU-u. Empirijska analiza pokazala je statistički značajne i pozitivne veze između veličine gospodarstva, rasta deviznog tečaja i dugoročnih kamatnih stopa te djelomično s razvojem financijskog sustava te članstvom u Europskoj uniji i Ekonomskoj i monetarnoj uniji. S druge su strane statistički značajne i negativne korelacije pronađene između volatilnosti tečaja, inflacije i priljeva izravnih stranih ulaganja u nove članice EU-a i EMU-a. Empirijskim istraživanjem nije utvrđena statistički značajna veza između priljeva izravnih stranih ulaganja u nove članice Unije i otvorenosti gospodarstva, statutarnih poreznih stopa i statutarnih ograničenja za strana ulaganja. Na temelju izvršene analize ustanovljeno je da članstvo u eurozoni i EU-u pozitivno djeluje na priljev stranih ulaganja izravno, ali i neizravno kroz niz makroekonomskih indikatora svojstvenih monetarnoj integraciji i politici poput umjereno restriktivne monetarne politike, tj. kroz rast dugoročnih kamatnih stopa, smanjenje inflacije te razvoj financijskog sustava. No, potrebno je dodati da su učinci monetarne integracije, iako pozitivni na priljev stranoga kapitala, ograničeni i trebaju biti popraćeni ostalim gospodarskim politikama.

izravne inozemne investicije - FDI, monetarna integracija, europske ekonomske integracije (EU i EMU), gravitacijski model, panel regresijska analiza

Rad je realiziran u sklopu znanstvenog projekta "PROBLEM-2020 / PROtectionism, Between open Liberalism and Economic Meltdown in 2020-ies?" (ZIP- UNIRI-130-3-20)