hrvatski

Hrvati u Banatu: doseljavanje, tradicijska baština, identitet

Pripadnici hrvatske etničke zajednice u Republici Srbiji autohtono su stanovništvom i imaju status nacionalne manjine. U ovoj interdisciplinarnoj monografiji fokus je na Hrvatima u Banatu koji su brojčano najmanja hrvatska zajednica (u odnosu na druge hrvatske zajednice u Vojvodini: Bunjevce, Srijemce i Šokce). Prvi dio čine povijesni prilozi Marija Bare: „Naši Šokci“: podrijetlo, migracije i društveni razvoj Hrvata u Banatu i Prešućeni karaševski Hrvati: Karaševci u vojvođanskom dijelu Banata. Slijedi rad Vladimira Čavraka Predijalci Topuske opatije u Banatu. Raspad Jugoslavije i stvaranje novih država od 1990ih uzrokovao je velike etnodemografske promjene i da nekada konstitutivni narodi postaju nacionalne manjine. Potaknuo je koetničke migracije u države porijekla i etničkom mimikrijom onih koji su ostali što je utjecalo i na promjene identiteta i kulturnih praksi. Etnolog Dalibor Mergel potpisuje tri poglavlja: Starčevo: stanovništvo i povijest katoličke zajednice ; Etnički identitet Hrvata u Starčevu i O imenima i prezimenima Hrvata u Starčevu. Najveći dio istraživanja temelji se na kvalitativnim terenskim istraživanjima koje su proveli studenti etnologije i kulturne antropologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom nastavnica Milane Černelić i Marijetea Rajković Iveta. Istražene su teme: tradicijska prehrana (Doris Dautović i Lara Pokos), božićni običaji (Dinko Kovačić i Nikola Puljić), vjerovanja i primjena etnomedicine (Valentina Jagetić i Adrijana Puškarić), porodni običaji (Viktorija Ćurlin i Šima Jelić), posmrtni običaji (Branimir Bilafer i Dominik Horvat). Katica Naglić napisala je poglavlja o svadbenim i uskrsnim običajima. Završno poglavlje o bibliografiji napisala je Katarina Čeliković.

Hrvati u Banatu, migracije, tradicijska baština, identitet

nije evidentirano