hrvatski

Stranci u Rijeci sredinom 15. stoljeća

Na temelju analize objelodanjenog bilježničkog arhivskog gradiva iz Državnog arhiva u Rijeci, što je započeo Silvino Gigante i dovršio Mirko Zjačić, nastoji se predstaviti položaj i ulogu stranaca u svakodnevnom životu Rijeke u navedenom razdoblju. Raščlamba se temelji na jedinoj sačuvanoj kasnosrednjovjekovnoj bilježničkoj knjizi koju je zapisao riječki komunalni kancelar i notar Antun de Renno de Mutina u periodu od 1436. do 1461. godine. U određenoj mjeri, autori konzultiraju i odredbe riječkog statuta. Kao što je to učinjeno za neke druge istočnojadranske komune, autori nastoje ukazati na podrijetlo, zanimanje i društveni položaj stranaca u Rijeci. Pri tome će posebnu pažnju posvetiti razmatranju komuna, gradova i regija iz kojih su stranci najčešće dolazili i nastanjivali se u Rijeci na duže ili kraće razdoblje ili, pak, za stalno. Naime, vrijeme provedeno u Rijeci često je uvjetovalo društveni položaj stranaca u gradu, baš kao i moguće ženidbene veze i posjedovanje nekretnina, kao uvjeta za stjecanje statusa građana. Autori razmatraju i svakodnevni život stranaca, njihove svakodnevne aktivnosti, krug njihovih prijatelja i profesionalnih suradnika te klijenata, kao i činjenicu da li su se naseljavali s ili bez obitelji. Izvršena je i komparacija podrijetla, profesionalnih zanimanja i društvenog položaja stranaca u Rijeci u odnosu na druge istočnojadranske gradove i komune u kasnosrednjovjekovnom razdoblju. Na temelju takve raščlambe autori će nastojati uočiti sličnosti i/ili razlike u ulozi stranaca u svakodnevnom životu u Rijeci u odnosu na druge naše gradove i komune kasnog srednjeg vijeka.

stranci, podrijetlo, profesija, društveni položaj, Rijeka, kasni srednji vijek

nije evidentirano