hrvatski

Uspon i pad legendarnog baruna Franje Trencka (1711.-1749.)

Barun Franjo Trenck – Franz von der Trenck – nesumnjivo je jedna od najpoznatijih o-soba hrvatske povijesti. Na njegovo ćete ime neizostavno naići kad čitate neku povijesnu studiju o carici Mariji Tereziji i Ratu za austrijsko nasljeđe (1740. – 1748.). Trenckov kratak, ali buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara nego i u djelima romanopisaca, pjesnika, pa i libretista, a fama koja se podigla oko njega nije se za-držala na prostoru današnje Hrvatske, nego se proširila i na susjedne zemlje, osobito Austriju, Češku i Bavarsku. Kako njega dakle ne treba posebno predstavljati, siguran sam da se barem nekolicini vas, a možda čak i većini, u prvi mah čini da je tema mojega izlaganja „zalutala” na ovu konferenciju. Što je „potisnuto” ili „zaboravljeno” kada je riječ o slavnome slavonskom vlastelinu i ratniku Trencku? Na to se jednostavno i bez oklijevanja može odgovoriti: „Istina!” Poznata Eshilova izreka glasi da je „u ratu istina prva žrtva”. U slučaju baruna Trencka, istina o njemu postala je žrtvom Rata za austrijsko nasljeđe. Uglavnom sve što se i danas uzima zdravo za gotovo u svezi s Trenckom posljedica je u prvome redu „lošega publiciteta”, ponajprije u britanskim, njemačkim i francuskim novinama između 1746. i 1748. godine, koji je uslijedio nakon pokretanja sudskoga procesa protiv njega. O njemu su počele kolati brojne priče, koje su većinom ostale neprovjerene, ali usprkos tomu i dandanas uporno vode svoj život. U historiografiji – hrvatskoj i svjetskoj – još uvijek ne postoji jasna slika o tome tko je, odnosno kakav je bio barun Franjo Trenck. On je definitivno brand hrvatske povijesti, ali zbog negativnoga naboja koji pritom prevladava „kontroverzni” brand, koji je bolje izbjegavati ili zaboraviti. Ta kome služi na čast možebitni „ratni zločinac”?

Franjo Trenck ; panduri ; mali rat

nije evidentirano