hrvatski

Rukopisne novine Bismilah

Hrvati su u Bosni i Hercegovini bili nositelji i prenositelji pisane riječi. Franjevci su tiskali knjige i održavali pismenost stoljećima. Tiskanjem knjiga bosančicom (hrvatskom ćirilicom) bili su poveznica s prošlošću, a tiskanjem knjiga latinicom poveznica s tadašnjim jezičnim strujanjima i zalog za budućnost. Svjesni važnosti knjige i tiskarstva, franjevci su u BiH postali i predvodnici novinarskoga rada jer su nastojali otvoriti tiskaru, a Ivan Franjo Jukić tiska prvi časopis namijenjen bosansko-hercegovačkomu stanovništvu – Bosanski prijatelj. S obzirom na to da u BiH nije bilo tiskare jer je osnovana tek 1866., taj se časopis tiskao u Zagrebu naslanjajući se na franjevačku pisanu tradiciju i ilirsku jezičnu koncepciju. Prije osnivanja tiskare u Sarajevu, Frano Momčinović u selu Ponijevu 1864. godine rukom ispisuje novine Bismilah – prve rukopisne novine u BiH – potvrđujući tako prevlast franjevaca na kulturnom polju. Bile su to, za razliku od Bosanskoga prijatelja, šaljive novine koje su dijeljene povjerljivu krugu čitatelja. Tako su franjevci, uz ozbiljan enciklopedijski časopis, pokrenuli i prvi satirični list u BiH. U radu će se prikazati pojava tih novina, donijeti njihov sadržaj te iznijeti odlike jezika kojim su pisane. Na koncu će se ukazati na kulturnu vrijednost Bismilaha, ali i na važnost (o)čuvanja preostalih primjeraka.

Bismilah, Frano Momčinović, Bosna i Hercegovina, rukopisne novine, jezik

nije evidentirano