hrvatski

Antimalarijsko djelovanje harmicina karbamatnog tipa

Malarija se, s procijenjenih 241 milijun slučajeva i 627 000 smrtnih ishoda u 2020. godini, nalazi među najsmrtonosnijim bolestima u zemljama u razvoju. Pojava rezistencije Plasmodium falciparum, najsmrtonosnijeg parazita koji uzrokuje malariju kod ljudi, predstavlja najveću prijetnju u kontroli malarije zbog čega se javlja potreba za kontinuiranim razvojem novih i učinkovitih antimalarika. S ciljem nadvladavanja rezistencije dizajnirali smo i sintetizirali pet serija harmicina, hibridnih spojeva u kojima su β-karbolin harmin s dokazanim antimalarijskim djelovanjem i derivati cimetne kiseline međusobno povezani amidnom poveznicom. Harmicini u položaju N-9 β-karbolina pokazali su se najdjelotvornijima, stoga su u nastavku istraživanja dizajnirani harmicini karbamatnog tipa u istom položaju β-karbolina. Kako bi se pripravili željenih spojevi, prethodno su sintetizirani cinamilni alkoholi i β-karbolinski amin, a ukupno 11 harmicina karbamatnog tipa sintetizirano je pomoću CDI-a na dva načina: 1) reakcija amina 1 s CDI-em i nukleofilni napad cinamilnih alkohola, 2) reakcija cinamilnih alkohola s CDI-em te nukleofilni napad amina.Antimalarijsko djelovanje harmicina 3a-k ispitano je in vitro na dva soja P.falciparum: soj osjetljiv na klorokin (Pf3D7) i soj otporan na klorokin (PfDd2). Svi su se harmicini pokazali djelotvornijima na Pf3D7 soj u mikromolarnim i submikromolarnim koncentracijama, a najučinkovitiji spoj sa sličnim djelovanjem na oba soja bio je p-NO2- supstituirani harmicin: IC50 = 0, 36 ± 0, 001 μM (Pf3D7) i 0, 33 ± 0, 04 μM (PfDd2).

malarija, harmicini, karbamatnog tipa, harmin, derivati cimetne kiseline

nije evidentirano