hrvatski

Trebaju li službeni geoprostorni podatci biti otvoreni i besplatni?

Potražnja za službenim geoprostornim podatcima je oduvijek bila velika i to za različite potrebe javnog i privatnog sektora te građana. Na području Europske unije (EU) pristup tim podatcima se razlikovao od države do države, što je obično ovisilo o poslovnom modelu krovne geodetske administracije (Geodetic Administration), odnosno nacionalne kartografske i katastarske organizacije (NMCAs - National Mapping and Cadastral Authorities). U pravilu, korištenje tih podataka je bilo moguće uz naplatu troškova i odgovarajuću licencu (registraciju). Donošenjem INSPIRE direktive, učinjen je značajan napredak u dostupnosti službenih geoprostornih podataka. INSPIRE je kroz 34 teme geoprostornih podataka obuhvatio sve službene podatke. Ipak, INSPIRE direktiva je ostavila na državama članicama pitanje reguliranja naplate i licenciranja podataka. U međuvremenu različite inicijative za otvorenost podataka kao i Direktiva o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora iz 2019. godine, vode ka otvorenim i besplatnim podatcima javnog sektora, što uključuje i službene geoprostorne podatke. U ovom radu daje se pregled prijašnjih inicijativa s posebnim fokusom na INSPIRE i Direktivu o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora te predviđenu novu regulativu o visokovrijednim skupovima podataka.

INSPIRE ; otvoreni podatci ; službeni geoprostorni podatci ; visokovrijedni skupovi podataka

nije evidentirano