hrvatski

Poželjni i nepoželjni doseljenici: habsburška politika naseljavanja Slavonije i Srijema u 18. stoljeću

Nakon protuosmanskih ratova krajem 17. i početkom 18. stoljeća Slavonija i Srijem zajedno s dijelovima Ugarske, Bačke, Banata, Erdelja i drugih teritorija dolaze pod habsburšku vlast. Iz perspektive Habsburške Monarhije temeljna pretpostavka političko-administrativnog organiziranja te stavljanja u vojnu i gospodarsku funkciju tih novostečenih krajeva bila je demografska obnova. Migracije i politika planskog naseljavanja bile su tijekom 18. i u prvoj polovini 19. stoljeća glavno sredstvo napučivanja istočnih i jugoistočnih krajeva Monarhije. U izlaganju će se pozornost usmjeriti na migracije tijekom 18. stoljeću u Slavoniji i Srijemu, osobito u dijelu pod vojnom upravom. Na temelju dostupne arhivske građe ispitat će se koje je doseljenike s obzirom na njihovo zanimanje, radnu sposobnost, podrijetlo, životnu dob te zdravstveno i imovinsko stanje preferirala državna politika u Slavoniji i Srijemu. Pritom će se uzeti u obzir zakonski okvir kojim se tijekom 18. stoljeća regulirala migracijska politika i politika naseljavanja slabije naseljenih krajeva Monarhije. Cilj je izlaganja ustanoviti koje su bile najvažnije promjene tog pravnog okvira tijekom 18. stoljeća i kako su se one odražavale na provedbu naseljavanja u Slavoniji i Srijemu s obzirom na vojne i gospodarske potrebe. Usporedbom zakona kojima je regulirano naseljavanje u 18. stoljeću i prakse naseljavanja o kojoj se može zaključiti na temelju različitih dopisa državnih tijela u kojima se obrazlažu razlozi naseljavanja, kriteriji pod kojima se naseljava novo stanovništva kao i poželjnost određenih skupina doseljenika, prikazat će se proces naseljavanja Slavonije i Srijema u 18. stoljeću i njegova uvjetovanost državnom politikom, gospodarskom situacijom i useljeničkim potencijalom.

naseljavanje : doseljenici : Slavonija : Srijem : 18. stoljeće : zakonski okvir : gospodarska situacija

nije evidentirano